Kada sretnete Dražena Prćića na ulici u prolazu, naravno ako ga poznajete, prvo što vam padne na pamet je knjiga, i to ne bilo kakva, nego njegova knjiga, knjiga koju je on napisao. I ako zastanete da porazgovarate, vrlo verovatno ćete imati priliku da budete obavešteni o njegovom novom spisateljkom delu, koje će se magično pojaviti iz njegove torbe.
Sreli smo se juče, ispred Bodiš-Porto kafea, i desilo se očekivano, Draženu je izišla nova knjiga, šesnaesta, čisto da se zna, ovog puta o "fotografiji", odnosno istoriji Subotice dokumentovanoj kroz ilustracije prvih fotografa u našem gradu.
Sve se ponovilo kao i pre nekoliko godina, 2015., kada smo radili prilog o knjizi gde je zabeležena istorija FK Bačke. Pogledati ovde - (https://www.subotica.info/2015/04/01/prcic-knjiga-za-suboticane)
- Hajde da to ovog puta uradimo više kroz video prilog, ne piše mi se, a i autentičnije je - rekoh.
Dogovor je pao i sutradan, odnosno danas, kod spomenika Svetog trojstva prilog je snimljen.
U novoj knjizi možete naći obilje podataka o arhitekturi, ličnostima, spomenicima i objektima koji na neki način definišu naš grad.
A ako ste Subotičanin, bilo bi dobro znati bar osnovne podatke o istorijskim činjenicama o gradu, kada da vas možda zapita neki turista - Koja je ovo crkva? Kome je onaj spomenik u centru grada stavljen? Šta je sa fontanom, pozorištem ? - i vi se zateknete zabezeknuti da ustvari ništa ne znate da kažete kao odgovor, i shvatite da je to nešto što ste propustili saznati, listajući "bezglavo" po telefonu za drugim nebitnim dnevnim, većinom dezinformacijama, recimo o preventivi na korona virus, COVID -19. koji je ovih dana, oficijelno ušao u Srbiju kroz naš grad "Kapiju Evrope".
Na žalost u školama nemamo predmet ili temu koji se bavi istorijom grada, a moglo bi ga biti, jer bi to povećalo nivo kulture mladih i sigurno bi više cenili svoje okruženje i napore da se grad održi na dostojnom nivou kakav je imao početkom dvadesetog veka.
Zainteresovani?
Narednih dana knjigu potražite u knjižari Danilo Kiš.
U prilogu je predgovor knjige koji je napisao Stevan Mačkovič, arhivski savjetnik.
***
Dražen Prćić: Subotica priča o fotografiji
Predgovor knjige
Od prapovijesti i pećinskih ljudi pokušavala se ovjekovječiti slika zbilje, stvarnosti u tom trenutku. Izum fotografije - "crtanja pomoću svjetla" to je olakšao i otvorio novu eru u bilježenju kao i pamćenju prošlosti. Danas, zahvaljujući novim tehnologijama, živimo u doba hiperprodukcije fotografskih zapisa, svi ih stvaraju, dijele, razmjenjuju…No nekada to nije bilo tako. Fotografije su bile mnogo rjeđe pa time i dragocjenije.
Kod fotografije kao medija uočava se njena prividna objektivnost i realističnost samim time što predstavlja zaustavljeni trenutak prirode – istinitu predstavu stvarnosti. Ona pretendira da dobije takvu moć da odmijeni i zamjeni sjećanje, nesumnjivo je da ona ima ogromnu moć komuniciranja. Fotografije su i prvorazredni povijesni izvor: pažljivim se promatranjem fotografija iz nekog davno prošlog vremena, može doći do niza zaključaka kao i do interesantnih pojedinačnih podataka. Brojni su historijski događaji zabilježeni u još brojnijim knjigama, a s pojavom prvih fotoaparata, i na fotografijama. Mnogo njih je, međutim, ostalo neobjavljeno i nepoznato javnosti, ako govorimo o vremenu u kome su događaji i scene s fotografija nastali i bili aktualni. Danas, zahvaljujući kolekcionarima, povjesničarima, internetu, galerijama i drugim arhivima, mnoge fotografije su nam dostupne, ostavljene kao podsjetnik i uvid u dešavanja, ozračje iz prošlosti i doba kom nismo prisustvovali, kao i osjećanja koje su uspele da zabilježe.
Autor se odlučio da poveže fotografije sa sebi svojstvenim stilom naracije o onome što ovjekovječuju. Tako nastaje specifična forma u kojoj se spaja jedan trenutak, bljesak u tmini među milijunima vječno izgubljenih drugih slika, isječaka stvarnosti, a koji je upravo sačuvan na fotografiji - s pričom kojom oživljava događaje, osobe i okolnosti u kojima se zbivao. On je odabrao Suboticu kao prostorni okvir i kronološki period od XIX. vijeka do druge polovice prošlog XX. stoljeća. U sedamdesetak cjelina zorno nam prikazuje i objašnjava kakva je bila Subotica, društvo i ljudi na tim slikama iz prošlosti. Tako možemo da vidimo izrastanje nekih građevina koje su zauzele mjesto trajnih simbola ovoga grada, Gradska kuće, Kasine (danas knjižnice), ženske preparandije potom Pravnog fakulteta (danas Kemijske srednje škole) itd…Imamo priliku i da se upoznamo s ljudima i pojavama koje su ostavili traga u oblastima kulture, tako se na pr. podsjećamo na pomalo zaboravljenog slikara Martina Džavića, na pionira pokretnih slika i kinematografije na ovim prostorima – Aleksandra Lifku, na važnost tamburaša i tamburaške glazbe. Posebno mjesto je dobio i sport. Riječ je o prvom nogometnom klubu Bačka, letu entuzijaste Ivana Sarića, organiziranju Hazene, korijenima teniskog sporta i drugim sportskim događanjima. Samo je po sebi razumljivo što obiteljske fotografije imaju istaknuto mjesto.
Dražen Prćić je autor i pokretač rubrike “Priča o fotografiji” u listu Hrvatska riječ koja neprekidno egzistira od 2009. Jasno se učitava njegova namjera da se i na ovaj način popularnog i pitkog prezentiranja povijesti spreči zaborav na neka druga vremena i ljude koji su živjeli u njima. On, kao praunuk subotičkog glavnog gradskog arhivara Martina Horvackog to na neki način i shvaća kao svoju obvezu ali i čast.
Nema drugog vremeplova sem povijesti kao discipline sa svojim alatima i povijesnim izvorima kao svjedočanstvima, koja pokušava da nam približi ono što je prohujalo i prošlo. A na stranicama ove knjige mozaik iz prošlosti Subotice oživljava i prikazuje nam se kroz oko kamere i autorovo viđenje.
Stevan Mačković, arhivski savjetnik
