Radanovac

Sre, 15.01.2014 - 11:19 -- nikola.tumbas
Kolekcija članaka: 
Vožnja kroz Radanovačke šume do Treseta
Vožnja kroz Radanovačke šume do Treseta
Čanadi Josip - Vožnja kroz Veliki Radanovac
Čanadi Josip - Vožnja kroz Veliki Radanovac

Između Subotice i Palića nalazi se Radanovac, Veliki Radanovac, koji je tipično seosko naselje koje se smatra gradskim. Prvi vinogradi, knjige kažu, nicali su na Radanovcu krajem XVIII i početkom XIX veka, da bi oko njih raslo i razvijalo se naselje koje danas broji oko 2,800 duša, što nam, ako uporedimo sa prethodnim popisima, govori da Radanovac raste (zbog jeftinih placeva, kažu). Ipak, mladi su ti koji odlaze, zbog nezaposlenosti. Po nacionalnoj strukturi stanovništva dominiraju Mađari,  po verskoj katolici.

Voćarstvo i vinogradarstvo na ovom pretežno peskovitom terenu ispod koga je sloj gline odumrlo je, kao i u drugim naseljima, privatizacijom Peščare i Rasadnika. U vakuumu koji je nastao, ostalo je mnogo nezaposlenih. Privredna aktivnost danas se svodi na cvećarstvo (roba se prodaje u celoj Srbiji, gde ima značajan udeo), proizvodnju sadnica (Elstar), bravarsku i stolarsku radionicu te pilanu. Veliki deo zemlje je i dalje neobrađen, zato što je to pesak pogodan za voćarstvo i vinogradarstvo u kojima još ne postoji siguran otkup ili plasman proizvoda, i voćnjaci su i dalje malobrojni. Od starih zanatlija, tu je jedan majtor koji pravi pehare i medalje. Što se ugostiteljstva tiče, kažu da je Antuš nadaleko poznat.

U samoj mesnoj zajednici nedavno je došlo i do političke smene, pa je ionako slab, praktično nikakav portfelj mesne kancelarije, još više oslabljen dubiozom i obračunima na liniji stara-nova vlast. U suštini, poznata slika: nova vlast (SVM) optužuje staru (DS i koalicija) za razne malverzacije i nenamenske troškove.

Radanovac je, iako se smatra subotičkom gradskom MZ, de facto naslonjen na Palić. Škola i stanica MUP su na Paliću. Ambulanta je otvorena prošle godine, ali sad nema dovoljno kartona, građani su ostali kod svojih starih lekara, pa sad preti da mogućnost zatvaranja. Najbliža apoteka je na Paliću. Obdanište postoji, ali nema svoju zgradu, nego deli predsoblje sa mesnom kancelarijom, pa nije zgodno dolaziti, na primer, u vreme kada deca spavaju.

Vodovod je rešen samodoprinosom (do 2011), u nivou 2/3 naselja. Kanalizacije nema ni jedan metar, a problem su i podzemne vode kojih ima mnogo. Barem glavni vod da se izgradi, kažu nam, zbog otpadnih voda. Postoji projektna dokumentacija za glavni vod od nekih 5km,ali bi to, prema projektnoj proceni koštalo 1-1,5 miliona evra, a tih para - nema. Daljinsko grejanje nema, a čistoća je nedavno rešena - Radanovčani su dobili tipske kante za smeće. Postoji jedna velika divlja deponija, na placu sa kog je nošen pesak za izgranju megamarketa Rodić/Roda. U planu je asfaltiranje još dve ulice (Radanovačke i Martonoške), i možda je i to razlog kupovini placeva: čim se pojavi put - cena placa skoči. Suboticatrans će da opremi i dva nova autobuska stajališta.

Radanovačka šuma pruža se prema Makovoj sedmici i Tresetištu, nekad kupalištu, danas ribnjaku, koji se nalazi na samoj granici sa Mađarskom. Tu bi trebalo, ideja je, da se napravi staza koja bi povezivala Radanovac sa Makovom sedmicom - kroz prirodu. Ko zna, možda jednog dana Subotica - grad biciklista, bude povezana sa danas već razgranatom mrežom biciklističkih staza koje pokrivaju Evropu? Sada su to tek ideje ili planovi. Zelenilo u seoskim mesnim zajednicama naravno postoji, ali je uvek problem -  ko će to da pokosi.

Kolektivnog sporta u Radanovcu nema, kao ni stalnih ustanova kulture. Dan mesne zajednice je 15. juna, ali se unazad 2 godine nije ni obeležavao. Jednom godišnje dolazilo je i Salaško pozorište, ali ni ono - unazad 2 godine. Nema hleba - nema ni igara. Tu je, ipak, konjički klub Radanovac koji organizuje škole jahanja i letnje kampove za decu uzrasta 6 do 12 godina. Pored konjičkog kluba, jedino aktivno udruženje na Radanovcu je - udruženje penzionera.

Molitveni dom je postojao četiri decenije, kod sveštenika Leist Josipa, a crkva je u planu. Za sada je to, dok se plan ne ostvari, jedan metalni križ sa dva megafona.

***

U video prilogu Čanadi Josip nas vozi i priča tokom obilaska MZ Radanovac, Palminom ulicom, Radanovačkom (Tapšin kanal), Livadskom, delom Peščarine i onda, naročito živopisnim predelom, (video prilog u većoj rezoluciji - ali ugasite zvučnik :) ) Radanovačkim šumama (drvo Rože Šandora) pa do Treseta koji pripada MZ Palić.

Više o ovoj temi...

Nekada pusta, pominje se još 1297. godine kao Kelym, danas prema graničnom prelazu Kelebija, prostire se uz granični pojas istoimena mesna zajednica, jedna od većih po površini, na kojoj živi nešto preko 2000 duša. Možemo je podeliti na Kelebiju i Čavoj, gde ovaj potonji označava deo koji se prostire ka severoistoku, do peštanske pruge, a obuhvata i Majdan.

Ovo je šumski i peščarski kraj, kojim na zapadnom delu preovladava crni, a na istočnoj žuti pesak, gde je crni, kažu, povoljniji za povrtarstvo a žuti za voćarstvo i vinogradarstvo.

Kelebijci i Kelebijke, pretežno Mađari (do 60%), od neke '76. godine žive uz granični prelaz (do tada postojao samo na Horgošu), i danas im je Evropa preko plota. Devedesetih je ovde bio pravi haos, kada su hiljade i hiljade ljudi dnevno...

detaljnije
Post date: Uto, 14.01.2014 - 11:36

Pošto o "Paliću" ovde na sajtu ima priličan broj izveštaja propratne fotografije, vezano za temu mesnih zajednica grada, ovog puta nisu bile u fokusu priče,osim detalja iz mesne kancelarije pri razgovoru sa ljubaznim i informisanim predsednikom MZ-a Tibor Bognarom.

 

Subotica je sudbinski vezana za Palić, a pitanje Palića, čini se, sudbonosno je pitanje za Suboticu. To se pre svega odnosi na jezero, ali ćemo mi ovaj put posmatrati naselje Palić (ili mesnu zajednicu, mada danas to gotovo ništa ne znači). U zaključku ćemo videti da samo stanje ovog naselja itekako ima veze sa gradom, da ono jeste njegova najveća šansa, a opet, se čini i najveća boljka. Pa, da vidimo kako i zbog...

detaljnije
Post date: Ned, 17.11.2013 - 17:51

Kada prođete Aleksandrovo, nekih 13 km duž senćanske pruge, nekako izvučeno zavučeno i sakriveno nalazi se Bikovo, naselje koje je dugo godina bilo sinonim za proizvodnju stoke. Ovde se, praktično, nalazio centar nekadašnjeg poljoprivrednog giganta Agrokombinata za čiji život je Bikovo (a posebno naselje Gabrić, nedaleko od Bikova) bilo tesno vezano. Nakon propasti Agrokombinata, i Bikovo se našlo u teškoj situaciji. Stanovnici koji su pretežno radili u Agrokombinatu, dakle, nisu imali sopstvene zemlje, ostali su bez poslodavca, i život je postao izuzetno težak. Tako je, od srpsko-hrvatsko bikovo, danas mnogo približnije mađarsko značenje - békovo (mesto gde se legu žabe). Ovuda jeste prokopan kanal Tisa - Palić, ali nam meštani kažu da se kupaju kao ludi (zato što u kanal još nikad...

detaljnije
Post date: Pon, 30.09.2013 - 17:21

Željezničko naselje prostire se duž nekada vitalne željezničke komunikacije Budimpešta - Beograd, a tako je i nastalo, kao željeznička kolonija, mesto na kojem su počeli da se grade stanovi za radnike u predratnoj (pre II svetskog rata) livnici "Ferrum". Ovo naselje, čije ime počinje slovom "Ž", da li baš zbog toga, ili što je imenom vezano za zaparloženu željeznicu, spada u najzapostavljenije subotičke kvartove, a tu je, odmah do centra. Možda zbog puteva, kojih više nema nego ima (oko 40% je pokrivenost) pa se leti diže prašinčina, kad je žega, o proleće i najesen blatišta i glibovi, kad su kiše, a zimi čagalj, kad udari mraz. Ovde dolaze do izražaja svi problemi i sve neprilike neravnomernog razvoja gradske infrastrukture.

Mnogim od šest hiljada duša potrebna je željezna...

detaljnije
Post date: Sub, 07.09.2013 - 09:23

Do 1950. godine gradska bašta, sa salašima, voćnjacima, povrtnjacima, živinom i njivama, potez između nekada famoznog međunarodnog puta E-5 (već davno degradiran u E-75) i Ugarnica, u drugoj polovini XX veka, pretežno samodoprinosom izrastao je u gradić, urbanu mesnu zajednicu koja se naslanja praktično na centar grada, na poljoprivredno zemljište i (nekada) veliku industrijsku zonu.

U Novom Gradu živi skoro 3000 duša, sa trendom opadanja broja stanovnika, kuće se više prodaju nego kupuju, jer mladi odlaze za poslom, vani, dok stari, takav je zakon prirode, polako umiru. Stanovništvo je mešano, ali preovlađuju Mađari, međutim, verskih objekata nema. Tu je zato, za svetovne boljke, mesna ambulanta koja jeste renovirana, ali se ljudi žale da je nedovoljnih kapaciteta, jer...

detaljnije
Post date: Pet, 21.06.2013 - 11:30
Custom Search