„Dužijanca“ - dar iz kojega se rađa i živi kultura zajedništva
Svečano misno slavlje
U godini jubileja Dužijance, po prvi puta u glavnom gradu Republike Hrvatske – Zagrebu 18. i 19. kolovoza održana je manifestacija „Dužijanca u Zagrebu“, čime su bunjevački Hrvati sa Šokcima iz Srijema u svojoj matičnoj domovini posvjedočili o bogatstvu i ljepoti svojih običaja te u nekoliko događaja predstavili drevni običaj – Dužijancu. Iz Vojvodine je na Dužijanci u Zagrebu sudjelovalo oko 350 sudionika iz Bačke, Podunavlja i Srijema te je prikazana Dužijanca u malom. Tako su, među ostalim, posvjedočili i svoju vjernost Bogu i Katoličkoj crkvi, svoju vjernost i ustrajnost u pripadnosti hrvatskome narodu.
Svečano zahvalno misno slavlje 19. kolovoza u zagrebačkoj prvostolnici Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava u povodu 25. obljetnice zajedničkoga slavlja „Dužijance“, uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predslavio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. U koncelebraciji su bili subotički biskup Ivan Pénzes te više svećenika među kojima subotički katedralni župnik mons. Stjepan Beretić i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ te župnik župe sv. Roka u Subotici mons. Andrija Anišić.
„Dužijanca“ nas uči što se može učiniti od malenoga, naizgled bezvrijednoga dara
Osvrćući se na „Dužijancu“ biskup Šaško u homiliji je rekao kako ta riznica spomena stoljetne baštine, mnogo govori našoj sadašnjosti. Ove Hrvate koji žive izvan Hrvatske možemo, doduše, vidjeti tek kao jednu skupinu koja dolazi u Zagreb predstaviti se i svratiti pozornost na ljepotu koju čuvaju i na poteškoće koje žive. S jedne je strane nedvojbeno da zavrjeđuju veću brigu i odgovornost hrvatskih institucija u svim područjima, a s druge, oni su došli proslaviti Dužijancu s nama jer imaju što reći našoj sadašnjosti; jer nam pomažu vidjeti više od izvanjskoga dojma.
Dužijanca polazi od dara, iz kojega se rađa i živi kultura zajedništva, rekao je biskup, te podsjetio, kako nas Dužijanca uči kako su povezane vjera i kultura; kako otajstvo Krista seže u sve pore našega življenja i vodi u dubinu, da se ne zadržimo na površnosti dojma. U toj nevidljivoj, nutarnjoj snazi, koju ima zrno, susrećemo konačni razlog koji nije svodiv na zemaljsko. Jer, tko previdi zrno, previdjet će i kruh; tko previdi vlat, previdjet će i polje.
Obraćajući se hodočasnicima iz Vojvodine i zahvaljujući im što su među ovdašnje vjernike donijeli ljubav, biskup Šaško je rekao kako je nutarnja snaga kršćanske vjere vidljiva u malenim nitima na motiva narodne nošnje i u kamenju ove prvostolnice; ista je kršćanska ljubav utkana u zvukove naših pjesama i u brigu za bližnje u školstvu, zdravstvu, znanosti, gospodarstvu. Posvijestio je, kako nas osim darovanosti, zahvalnosti i kulture zajedništva, Dužijanca potiče da bolje razmotrimo i tri velika i važna područja naše sadašnjosti: odnos prema prošlosti, odnos prema zemlji i radu, odnos prema Hrvatima izvan Hrvatske. Dužijanca nas uči da prošlost, bez obzira na to što se sve u njoj dogodilo treba svjetlo istine i da, ako prošlost ne susretnemo u istini koja oslobađa, ona će nam se vraćati u neistini koja sputava i zarobljava. Stoga, ako zanemarimo zemlju i vrijednost rada, tražeći ukusne plodove negdje drugdje, prihvatit ćemo muku i blagovati gorak okus nedostojan čovjeka. Ako ne prepoznamo vrijednosti i ljubav koju žive Hrvati izvan Hrvatske; ako ih ne prihvatimo tako da osjete širinu našega hrvatskog doma, odreći ćemo se dijela svoje duše i oslabiti snagu koja je sposobna donijeti nova oduševljenja i nove plodove. /…/ Dužijanca nas uči što se može učiniti od malenoga, naizgled bezvrijednoga dara. Ako postoji slika nečega što je ušlo i u naš govor kao nestalno i bez vrijednosti, onda je to slama. A umjetnost Dužijance zaustavlja dah dok gledamo što marljive ruke, maštovitost i nadasve ljubav čine od te malenosti. To je vrijedno divljenja: ista nutarnja snaga u vlatima slame i u velebnim umjetničkim djelima. To je snaga kršćanstva koja se oslanja na Boga i ulaže svoj trud. Takva je kršćanska svetost koju u ovoj prvostolnici odražava osobito blaženi Alojzije Stepinac. Njegovu zagovoru povjeravamo i ovo vaše hodočašće u zahvalnosti za dar prije svega svojih bližnjih i za kruh vječnoga života koji blagujemo za stolom Gospodnjim, rekao je na kraju homilije biskup Šaško.
U prinosnim darovima, okolni bandaši i bandašice te bandaš i bandašica iz Lemeša i Sombora prinijeli su na oltar simbole svojih dužijanca, a bandašica Marija Piuković i bandaš Marko Križanović prinijeli su na oltar krunu od slame koju je za Dužijancu u Zagrebu izradila Jozefina Skenderović, a koja će se čuvati u riznici zagrebačke prvostolnice
Nakon popričesne molitve riječ zahvale predvoditelju slavlja uputio je biskup Pénzes rekavši kako je Dužijanca jedinstveni izričaj inkulturacije vjere među bunjevačkim Hrvatima.
Pjevanje na misnom slavlju predvodio je subotički katedralni zbor „Albe Vidaković“ pod ravnanjem mo. Miroslava Stantića i orguljsku pratnju Alena Kopunovića Legetina.
Povorka do Trga bana Jelačića i predaja kruha
Po završetku mise, mimohod u kojem je bilo tristotinjak članova raznih folklornih i kulturnih društava Hrvata iz Vojvodine uputio se iz katedrale do Trga bana Josipa Jelačića. Predvodio ga je barjaktar koji je nosio barjak Dužijance. Za njim su išle kraljice HKC „Bunjevačko kolo“, koje su pred gostima na trgu odjeljale pjesmu pisanu za ovu prigodu. Sudjelovali su i risari i risaruše, kulturno umjetnička društva, bandaši i bandašice prijašnjih godine te ovogodišnji bandaši i bandašice okolnih mjesta. U povorci su sudjelovali i ovogodišnji pratitelji bandaša i bandašice, dok su na karucama stigli najljepši pratioci, mali bandaš i bandašica Marijan i Mila Rukavina, a na kraju i središnji likovi Dužijance bandaš i bandašice Dužijance 2018. Svi oni pristizali su na improvizirani salaš na pozornici, a domaćini su bili Davor i Dajana Šimić, dida Vlatko Vidaković, majka Ružica Šimić, teta Marica Vidaković te djeca Barabara i Pavao Piuković. Karuce i konji su u vlasništvu Vinka Filipovića i Marka Maroševca iz Županje, te Ivana Nikolića iz Andrijaševaca. U nošnji su bili članovi sljedećih društava: HKC Bunjevačko kolo, HKPD Matija Gubec Tavankut, HKUPD Matoš Plavna, KPZH Šokadija Sonta, HKPD Silvije Strahimir Kranjčević Bereg, KUDH Bodrog, UG Tragovi Šokaca Bač, HKPU Antun Sorg Vajska, KUDH Bodrog Monoštor, HKC Srijem Srijemska Mitrovica, HKUD Vladimir Nazor Sombor te Udruge bačkih i srijemskih Hrvata koje djeluju u Zagrebu. /Ž.V. i Ž.Z./
Najljepša himna ljubavi i poniznosti
Nakon predaje kruha, nazočnima se obratio predsjednik UBH Dužijanca mons. dr. Andrija Anišić. Želja nam je bila posvjedočiti da smo vjerni Bogu, Katoličkoj crkvi i svom hrvatskom narodu. Željeli smo posvjedočiti na koji način mi zahvaljujemo Bogu za završenu žetvu i posvjedočiti koliko cijenimo čovjeka i njegov rad. Ujedno ovom manifestacijom želimo vas zamoliti i Hrvatsku i Crkvu u Hrvata da budete s nama. Želimo ostati ondje i čuvati vjekovna ognjišta, ali svjesni smo da to ne možemo bez vaše podrške, zato vas molimo pomozite nam, da se možemo ostvariti i dijeliti radost zajedništva i u vjeri i u pripadnosti svom Hrvatskom narodu, kazao je Anišić.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. sc. Slaven Bačić rekao je kako je Dužijanca plod zahvale i zajedništva, izražavajući nadu da ćemo čuvati naše zajedništvo koje smo teško stvarali kroz sve ove godine.
U ime domaćina obratila se zamjenica gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić Vukičević. Danas je velika čast i privilegij biti danas s vama, družite se s vama i vidjeti prekrasne nošnje, običaje i čuti izričaj vašega kraja. Vi ste danas naši najdraži gosti. Čuli smo i vaš poziv za daljnju suradnju i vjerujte vrata su vam ovdje uvijek otvorena. /…/. Ponosni smo nas sve Hrvate u Vojvodini, koji su toliko propatili kako bi očuvali hrvatsko ime, svoju vjeru, tradiciju i sve svoje vrijednosti kroz ove teške godine. Hvala vam na ustrajnosti, ljubavi i zajedništvu te odanosti svojim precima i svojoj domovima. Ova manifestacija je najljepša himna ljubavi i poniznosti, istodobno je opomena svima nama da ne zaboravimo bogatstvo hrvatskoga naroda i izvan granica Hrvatske te zajedno pomognemo da se ona zaštiti i čuva te prenosi dalje, rekla je Jelena Pavičić Vukičević.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas, istaknuo je kako briga o Hrvatima koji žive u R. Srbiji, poboljšanje njihova statusa i položaja, ali i jačanje njihove povezanosti s maticom Hrvatskom imaju posebnu važnost za Hrvatsku. Kao što smo se danas okupili oko novog kruha, želim vas sve pozvati da se ujedinimo i okupimo i zajednički djelujemo u svim važnim životnim situacijama. Kad djelujemo zajedno, radimo hrabro i pošteno, ponizno onda ni jedan cilj nije nedostižan, zaključio je Milas.
Tamburaška i folklorna večer
U subotu navečer, 18. kolovoza, na glavnome zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića, Hrvati iz Vojvodine predstavili su se svojom nošnjom, igrom i pjesmom. Ponosa, pa i suza radosnica nije nedostajalo. Ovacije, pljesak i povici publike da žele vidjeti još, došle su kao nagrada svima onima koji su dali svoj neprocjenjiv doprinos kako bi se Dužijanca pokazala i u Zagrebu.
Na početku programa, koji je vodila Bernadica Ivanković, Zagrepčanima je prikazana pogodba risara, koji su ove godine na manifestaciji Takmičenje risara stvarno kosili i rukovetali, a nakon toga uslijedila je folklorna i tamburaška večer. Nastupili su HKC Bunjevačko kolo iz Subotice, HKPD Matija Gubac Tavankut, kraljice HKC Bunjevačko kolo, HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, ansambl Ruže i HKPD Silvije Strahimir Kranjčević Bereg.
Kadrinal Bozanić primio predstavnike Dužijance
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u nedjelju 19. kolovoza u Nadbiskupskom dvoru predstavnike Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca na čelu sa subotičkim biskupom Ivanom Pénzesom.
Uz biskupa Pénzesa susretu s kardinalom su nazočili mons. Stjepan Beretić, katedralni župnik iz Subotice, vlč. Mirko Štefković, tajnik te ispred organizatora „Dužijance u Zagrebu“ - Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“, mons. Andrija Anišić, župnik župe sv. Roka i predsjednik Udruge, Marinko Piuković, direktor Dužijance te nositelji Dužijance, bandašica Marija Piuković i bandaš Marko Križanović. Na kraju susreta kardinal je biskupu Pénzesu kao uspomenu darovao medalju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, a sudionicima medaljice Majke Božje od Kamenitih vrata.
Bunjevačko veliko ruvo
U sklopu manifestacije Dužijanca u Zagrebu, 18. kolovoza u Etnografskom muzeju u Zagrebu, otvorena je izložba Bunjevačko veliko ruvo koja je u Subotici prikazana prošle godine u okviru Dužijance 2017.
Izložbu u Zagrebu otvorila je savjetnica predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarović zadužena za društvene djelatnosti i mlade, Renata Margaretić Urlić, a otvorenju su nazočili i savjetnik s posebnim položajem za pitanja Hrvatske nacionalne manjine u inozemstvu iz središnjeg Državnog ureda za Hrvate izvan republike Hrvatske Milan Bošnjak, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Jasmina Tomašić, narodni zastupnik u Republičkom parlamentu R. Srbije i predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
Postavka sadrži najreprezentativniju odjevnu kombinaciju bunjevački Hrvata, stare fotografije, predmete i krune od slame. Dio eksponata je iz riznice obitelji Piuković, a dio iz Etnografskog muzeja. Organizatori izložbe su Udruga bunjevačkih Hrvata Dužijanca, Katoličko društvo „Ivan Antunović“ u suradnji s Etnografskim muzejom u Zagrebu, a autori izložbe su dr. sc. Aleksandra Prćić i Marinko Piuković, Jelena Piuković i vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, predsjednik KD „Ivan Antunović“.
Pokrovitelji izložbe u Zagrebu su Ministarstvo kulture RH, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a podržao je Grad Zagreb, dok je Hrvatska elektroprivreda generalni pokrovitelj.
Projekcija filma Dužijanca u Zagrebu
Zagrebačka projekcija filma Dužijanca redatelja Branka Ištvančića održana je u petak 17. kolovoza u kinodvorani Muzeja suvremene umjetnosti.
Ovom prilikom prikazan je dokumentarni film koji uz Ištvančića, potpisuje i Aleksej Pavlovsky, scenarist i urednik filma. Sugovornici u filmu su, pored lanjskog bandaša i bandašice, Luke Gabrića i Ane Ivanković Radak, i oni koji su proteklih godina sudjelovali u organizaciji same Dužijance, a to su: mons. dr. Andrija Anišić, Marinko Piuković, Grgo Kujundžić, Grgo Piuković, Lazo Vojnić Hajduk, Alojzije Stantić, mons. Stjepan Beretić i dr. sc. Andrija Kopilović.
/Prema: IKA, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, NIU „Hrvatska riječ“/Željka Vukov/
/Objavljeno u Zvoniku br. 8 (285), kolovoz /august) 2018./