Rajko Ljubič
Dokumentarni film Rajka Ljubića »Vrijeme otkupa« premijerno prikazan u Subotici - Reforma s okusom traume
Novi dokumentarni film Rajka Ljubića »Vrijeme otkupa« premijerno je prikazan prošloga četvrtka u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Film se bavi poslijeratnom agrarnom reformom, temeljem koje je, u razdoblju od 1946. do 1953. godine, država provodila nasilno oduzimanje zemljišta u privatnom vlasništvu, znan kao »otkup« poljoprivrednih viškova.
U filmu govore članovi obitelji koje su proživjele nemilosrdnu kampanju protiv seljaka u okviru poslijeratne agrarne reforme Jakov Kujundžić, Verica Matković, Giza Miljački Matak, Ante Dulić, Antun Mukić, Marija Čović, Gabriela Sudarević, Julije Lipozenčić.
Autor »Vremena otkupa« Rajko Ljubić je prigodom...
detaljnije
U utorak, 21. februara 2012. godine u 18 sati u Modernoj galeriji "Likovni susret" otvorena je izložba "Enformel u Vojvodini".
Ova izložba deo je programskog ciklusa Kritičari su izabrali, u organizaciji Kulturnog centra Beograda, a radi se o izložbi koju autorski osmišljava dobitnik nagrade Lazar Trifunović, koja se dodeljuje za najbolju likovnu kritiku. Nagradu je 2009. godine dobio prof. dr Jerko Denegri. Njegov dugogodišnji kustoski, a zatim i naučni rad, u potpunosti je posvećen praćenju fenomena modernosti i savremenosti u umetnosti na teritoriji jugoslovenskog kulturnog kruga, te je odabrao da koncipira izložbu koja se bavi sagledavanjem dometa enformela u Vojvodini. Prof. dr Denegri izabrao je tri autora, Pala Petrika (Petrik Pál), Jožefa Ača (Ćcs Józef) i Bogdanku...
detaljnije
Večeras je u Gradskom muzeju predstavljena je monografija o vajarki, dobitnici dr. Bodrogvari i Pro urbe nagrade, Ani Bešlić (1912-2008). Legat umetnice, od dvadeset skulptura, se nalazi u subotičkom Gradskom muzeju, a njena brojna dela su izvedena u javnom prostoru u Subotici, na Paliću, Tavankutu, Bajmoku, itd. O knjizi su govorili autori tekstova, prof. dr Jerko Denegri i prof. dr Miško Šuvaković iz Beograda.
O svom radu najbolje je svedočila sama Ana Bešlić koja je 1970 godine, u svojim zlatnim godinama vajarskog umeća, izjavila: Kad govorim o svom radu to može da bude samo o onom delu aktivnosti koji se odvija pod kontrolom svesnog - a verujem da je to jedan manji...
detaljnije
Duh prošlosti opisan u pričama Tome Žigmanova "Saga o svitu koji nestaje" noćas je bio prisutan na salašu Gabrićevih na Verušiću (Hrvatskom majuru). Na jednom od tri preostala imanja u ovom kraju, gde ih je nekada bilo "trisdva" po sećanju domaćina, i gde je sve vrvilo životom, okupila sa mala grupa ljubitelja salaša i života na njemu. Kroz film Rajka Ljubiča, "Sve arende u sluge Ente" za koju priliku je bio instaliran "pokretni bioskop", u podužoj prostoriji na salašu porodica Gabrić je imala priliku da vidi ekranizaciju jedne priče iz Sage. Kasnije uz fanke i vino razvila se priča koja je potrajala dugo u noć iza ponoći ( toliko da su gostima domaćini skoro kazali da ugase sviću kad budu odlazili :)
p.s.
Za izvesno vreme ovde će da se postavi nekoliko...
detaljnije
I dalje se nastavljaju preljska okupljanja oko najnovije knjige Tomislava Žigmanova te njezina sadržaja. Ovoga puta prelo je održano u Domu kulture u Maloj Bosni, danas, 12. februara, s početkom u 20 sati, gde je takođe bilo govora o prvoj bunjevačkoj sagi "Prid svitom - saga o svitu koji nestaje". Osim autora, o knjizi je govorio i Mirko Kopunović, pjesnik i djelatnik Hrvatske riječi.
Istom prigodom je prikazan i filmski uradak Rajka Ljubiča po pripovijesti iz knjige "Sve arende u sluge Ente".
Najnovija knjiga književnika, esejista i filozofa Tomislava Žigmanova "Prid svitom – saga o svitu koji nestaje", predstavljena je jučer na Čikeriji, mjestu koje je po prvi puta u svojoj dugoj povijesti postalo mjestom objave upravo spomenute knjige. U dvorištu salaša broj 268, velikom broju posjetitelja, među kojima su mnogi po prvi puta došli na Čikeriju, u okviru prvog Prela uz "Sagu", prikazan je i dokumentarni film o Kati Stantić, ženi koja je posljednja živjela na tom salašu, te iz knjige ekranizirana pripovijest "Sve arende u sluge Ente".
Prema riječima Žigmanova, Čikerija je simbol rastakanja, nestajanja, gubitka prostora u kojem se na određeni način živjelo, a kroz svoju je knjigu, kao vjerojatno posljednja generacija koja to može zapisati, želio...
detaljnije
