Petar Skenderović
Večeras je u Galeriji Otvorenog univerziteta otvorena izložba umetnice Josipe Križanović koja je ovom izložbom obeležila dvadeset godina slikarstva i njen razvoj kroz vreme do umetnika sa prepoznatljivim stilom koji očarava ljude ovih prostora ali i šire. Na svoj jedinstven način ona je povezala etno elemente prostora u originalne kompozije svojih radova. - (Kerekeš)
Više o tome je govorio u nadahnutom govoru slikar Šandor Kerekeš koji možete videti u prilogu.
Marko Križanović je dočarao pesmom ambijent u kojem je njegova majka crtala slike, jer zajedno dele radni prostor kao umetnici, svaki u svom domenu.
Josipa Križanović se na kraju zahvalala svima pojedinačno na doprinuosu ovoj izložbi i katalogu i otvorila...
detaljnije
U Galeriji "Dr. Vinko Perčić" sinoć je otvorena izložba "Matkoviću u čast povodom 100. obljetnice rođenja".
Izložbu je otvorila Ljubica Vuković Dulić, a goste je pozdravila Katarina Čeliković.
Iz kataloga kojeg je uredila Ljubica Vuković Dulić : Gustav Matković, stoji kao vidljivi akter posleratne subotičke likovne scene pedesetih godina XX stoljeća...
***
Obraćanje Ljubice Vuković Dulić
O Gustavu Matkoviću
...
detaljnije
U povodu 50. obljetnice od osnutka, Hrvatski kulturni centar 'Bunjevačko kolo' iz Subotice priredio je tribinu posvećenu nastanku Centra. Na tribini su govorili svjedoci tadašnjih događanja: Naco Zelić i Bela Ivković (putem video zapisa), Grgo Bačlija, i Ružica Šimić.
HKC je osnovan prije točno pola stoljeća, 18. siječnja 1970. godine kao HKUD 'Bunjevačko kolo'. Osnivačka skupština HKUD-a održana je u Velikoj vijećnici Gradske kuće, kojoj je prisustvovalo 354 člana osnivača i nekoliko desetaka gostiju. Osnivači su bili elita hrvatske zajednice: liječnici, pravnici, profesori, kulturni radnici (književnici, glumci...) itd. Za prvog predsjednika Društva izabran je sudac Ivo...
detaljnije
Mogla je ideja za toponim Mala Bosna (kažu, nekada Hrvatski Majur) da nastane još u vreme Osmanlija, moglo je i nešto kasnije, za vladavine Habsburga, ali je sigurno da se priča vrti oko migracije stanovništva i njihovog mešanja, odnosno kretanja trbuhom za kruhom.
Mala Bosna nije mala, mislim, barem po teritoriji. Ovo je nekada bilo razuđeno naselje, smešteno duž Somborskog puta, sa salašima koji su vremenom nestajali, da bi umesto njih nicali sokaci. Od sredine pedesetih godina prošlog veka pa naovamo, počeli su da se proređuju i sokaci, jer su se meštani sve više oslanjali na grad. Danas, razočarani gradom, polako se vraćaju zemlji, i pokušavaju ponovo da izmisle život od zemlje. Nekada je to funkcionisalo preko zadruga, u ovom slučaju "Peščare" i "Agrokombinata", koji su...
detaljnije
