Dragan Muharem
„Gospodinu treba“ Lk 19,34
Magareća posla, tvrdoglav ko' magarac, sjediti u magarećoj klupi, imati magareće uši, itd., samo su neki od mnogobrojnih epiteta koji se pridijevaju pripadniku ljudske vrste, koji je to, više ili manje, nečim zaslužio. U kulturi našega i drugih naroda, otkako je svijeta i vijeka, uvriježio se običaj pripisivanja osobina, mana i navika s karakterističnim oznakama pojedinih životinja. Tako je magarac, ta simpatična životinja čudesno lijepih ušiju, uvijek na tapeti kada su u pitanju glupost, lijenost, tvrdoglavost, nepokornost… U židovsko-kršćanskoj religijskoj simbolici slika ovce (janjeta, stada) dobila je povlašteni položaj, što dakako, ne možemo reći kada se radi o magarcu.
Srećom...
detaljnijePriznajte da vas je šokirao i možda blago sablaznio naslov ovog teksta! Prije biste tako što očekivali u prevladavajućem žutilu dnevnih tiskovina i tabloida. Možda ste pomislili da je ovo karakteristični marketinški pokušaj podvaljivanja škakljivih pikanterija radi privlačenja pažnje čitatelja? Ako ste to pomislili, na dobrom ste putu! To mi je i bio cilj – podvaliti vam nešto što će vam zagolicati pažnju i natjerati vas da do kraja pročitate ovo ekskluzivno adventsko promišljanje. Tko ima osjetljiv katolički želudac, njemu posebno preporučam pročitati ovaj tekst.
Najprije ću ustvrditi da su epiteti iz naslova duboko teološki i marijanski. Blažena Djevica Marija je najprije, kako rekoh, šarmantna. Za osobe koje osvajaju nastupom,...
detaljnijeNa poprištu stravičnog terorističkog napada u Parizu zbio se jedan sporadični ali simboličan događaj. Mladi pijanist Davide Martello pred okupljenim je prolaznicima zasvirao pjesmu „Imagine” Johna Lennona. Kultna pjesma poznatog glazbenika grupe „The Beatles” iz 1971. svojevrsna je himna pacifizma i Hippy pokreta, koja u svom tekstu nudi svijet bez „religije, zemalja, zastava, politike i vlasništva”, te „svjetsko jedinstvo” kao moguće načine uspostavljanja mira na zemlji: Zamisli da nema raja, lako je ako pokušaš, da nema pakla ispod nas, samo nebo iznad nas… Zamisli da nema država, nije teško, nema razloga da se ubija ili mre, i nijedne religije. Zamisli da svi ljudi svoj život u miru žive. Bratstvo među ljudima. Zamisli da svi ljudi dijele čitav svijet…
... detaljnijeSinoda biskupa koja se ovih dana održava u Vatikanu pod okom pape Franje poprilično je žučna i bučna, a tema joj je brak i obitelj, s naglaskom na rastavljene i ponovno oženjene/udane, kakvih je u Katoličkoj crkvi sve više i više. Govori se o potrebi zauzetije priprave mladih za ulazak u doživotno bračno partnerstvo. Međutim, kako osokoliti mlado čeljade pred dramom pitanja koje si neminovno postavlja: kako danas ostati vjeran obećanjima danim jednoj osobi dok ih „smrt ne rastavi“? Doživotna obećanja strašnija su od smrti!
Kao mali prilog promišljanjima o ovim temama ističem prinos francuskog filozofa Fabricea Hadjadja, židovskog obraćenika na katoličanstvo. U svojoj knjizi „Dubina spolova – mistika tijela“ progovara o vjernosti kroz tri modela življenja partnerstva koja opstoje...
detaljnijeNjemački filozof Nietzsche jednom je rekao: „Vjerovao bih u Boga koji bi znao plesati“. I što Bog da, nije povjerovao! Valjda je, siroma', od kršćanstva očekivao kakvu naznaku Božje razigranosti, vedrine, humora… Raskolačene oči i patničke grimase otkupljenika, kršćanstvo blijedih lica, donekle je utrlo put njegovu nihilizmu. Možda je Nietzsche doista u pravu!? Bolje uopće ne vjerovati nego „furati“ mazohističku sliku Boga i vječito lelekati nad trivijalnim tričarijama, kako mi kršćani to nekada znamo.
Mogu li kršćanstvo i kršćani ponuditi alternativu? Može li naš Bog zaplesati i nasmiješiti se pa ničeanskim antikristima razgaliti srce? Bog i humor? Stavljeno jedno uz drugo...
detaljnijeNedavno, u okviru filmskog festivala na Paliću, organiziran je okrugli stol s temom: „GMO: ekološki i ekonomski rulet“, na kojem su sudjelovali znanstvenici s Instituta za ekonomiku poljoprivrede prof. dr. Miladin Ševarlić i dr. sc. Tatjana Brankov, zatim Nenad Novaković (Organic Control System), Marija Kalentić (Danube Soya) te moja malenkost. Svi navedeni izlagači zagriženo su zagovarali organsku hranu nasuprot genetski modificiranoj. Žao mi je samo što nije bilo i druge strane kako bi rasprava bila dinamičnija. No, sve u svemu, tema je aktualna i drago mi je da sam pozvan sa strane Otvorenog univerziteta kao teolog progovoriti o zadanoj problematici.
Ono što je prisutne živo zanimalo jest stav Crkve o GMO. Kao i na skupu, tako se i u ovom tekstu ograđujem ne bi li tko...
detaljnijeJoš od Ezopova vremena (6. st. pr. Kr.) pa sve do danas djeci se priča o radoholičaru mravu koji je cijele godine bjesomučno radio i stjecao, kako bi na zimu imao što jesti te o dokonome umjetniku cvrčku koji je pjevao Suncu i divio se stvorenoj stvarnosti. Poučak basne nam je dobro poznat: kapitalist mrav je model koji se nameće i preporuča a kontemplativac cvrčak je ljenčina i hedonist kojemu ostaje jedino skapati od gladi jer se njegova vizija stvarnosti potire sa zasadama pragmatizma i utilitarizma. Pisac ovih redaka, možda po prvi puta od vremena Ezopa, nastojat će učiniti povijesni revizionizam i rehabilitirati neshvaćenoga Božjega boema te ukazati na cvrčkov žitak kao...
detaljnijeRad je od majmuna stvorio čovjeka. Barem tako kažu drugovi Engels i Marx. Nemojte se štrecnuti, dragi čitatelji, ako se donekle složim s njima. I sin nekadašnje komunističke zemlje, Karol Wojtyla, napisao je encikliku „Laborem exercens“ („Radom čovjek“), gdje tumači da je čovjek živo biće koje, za razliku od svih drugih (pa i majmuna), može raditi. Odrastao u marksističkom ozračju, Wojtyla dobro poznaje marksizam, ali mu se ne suprotstavlja izričito, nego ga elegantno nadvisuje. Uči da čovjek radom ostvaruje svoje čovještvo. Radom biva čovječniji, uljuđeniji, od primata (primitivca) postaje homo laborans. Možda su se i Wojtyla i spomenuti drugovi inspirirali onom Isusovom „Otac moj neprestano radi stoga i ja radim“ (Iv 5,17). U radu doista ima nečeg stvarateljskog,...
detaljnijeU zadnje vrijeme primijetih kako brojni vjernici i nevjernici oduševljeno 'dilaju' navodne riječi pape Franje koje glase:
„Nije nužno vjerovati u Boga da biste bili dobar čovjek.“
„Tradicionalno vjerovanje u Boga čak je pomalo i zastarjelo.“
„Netko može biti duhovan, ali ne i religiozan.“
„Nije nužno ni ići u crkvu i davati joj novac.“
„Za mnoge crkva može biti i priroda.“
„Neki od najboljih ljudi kroz povijest nisu vjerovali u Boga, dok su mnogi koji jesu radili najgore stvari u njegovo ime.“
Nakon ovih misli dobro je zapitati se – je li papa Franjo uopće katolik?
Ovim...
detaljnijeKolega s treće godine zapeo je na ispitu iz Trojstva i zamolio me za pomoć: da mu u par rečenica objasnim to neobjašnjivo otajstvo. Pomislih u sebi – toliki sveci i teolozi kroz stoljeća pokušavaju prodrijeti u misterij koji nadilazi ljudski razum a on od mene traži objašnjenje u par crtica! Ne htijući ostaviti kolegu na cjedilu a opet pomalo isprovociran njegovom željom da neizrecivo strpam u nekoliko nemuštih natuknica, odlučih se pristati na njegovu igru.
Piješ li kad' nes kavu? Naravno, 3 u 1, odgovori. Odlično, rekoh! Koje supstancije u sebi sadrži nes kava? Začuđeno me pogleda ne sluteći kud ovo vodi. No? Upitah nestrpljivo. Pa sadrži kavu, mlijeko i šećer, odgovori gledajući me netremice otvorenih usta. Bravo! Nastavih s izlaganjem; kad skuhaš nes kavu 3 u 1 i okusiš je,...
detaljnije
