Obilužen nacionalni praznik Bunjevaca Dan Dužijance

Pet, 16.08.2024 - 11:36 -- nikola.tumbas

Vrime od Svetog Marka do Velike Gospojine prošlo je brzo, a iako je bilo ispunjeno zebnjom i staranjom oni koji, nuz tušta truda i znoja, skupljaje svako zrno žita, plodovi takog rada su stigli. Zato i Bunjevci, o čijoj vezanosti za plodnu zemlju bačke ravnice ne triba tušta divanit, zafaljivaje Bogu koji je bio podrška, oslonac, težište vire da rad čovika neće ostat brez nagrade – ploda za čovika – kruva od novog brašna.
Centralna proslava „Dana Dužijance“, nacionalnog praznika Bunjevaca, održana je 15. avgusta, ko i uvik na Veliku Gospojinu, nuz jednako isticanje važnosti tradicije koju su Bunjevci naslidili od svoji stari, koju Bunjevci žive i danas i koju Bunjevci ostavljaje svojoj dici.
Proslava je počela u Crkvi Uzvišenja Svetog Križa  di je vlč. Nebojša Stipić, na misi zafalnici, blagoslovio kruv od novog brašna. On je istako kako je Dužijanca važan momenat ličnog identiteta, al i ponos ovi krajova – jel je jedna manifestacija postala duhovna nit izmed Boga i čovika.
Blagoslovljen kruv poneli su bandaš i bandašica Aleksandar Nađ i Dunja Takač. Oni su članovi Kulturno-umitničkog društva „Aleksandrovo“, a ponosni su i srićni što su bili u ovako značajnoj ulogi.
Nuz bandaša i bandašicu, risare koji su obavili poso na njivi, organizatore, članove kulturno-umitnički društava, svečana povorka je u centru Subatice krenila isprid „Bunjevačke matice“, a bila je to prilika da se vidi sva lipota običaja i tradicije, ko i narodne nošnje.
Nakon što je dr Suzana Kujundžić Ostojić, položila vinac prid spomen-bistu Blašku Rajiću koji je sinonim za promociju Dužijance, uslidio je svečani program u centru varoši, na Trgu slobode.
Tamo je bandašica Dunja Takač pridala kruv od novog žita pridsidnici Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine dr Suzani Kujundžić Ostojić, dok je bandaš Aleksandar Nađ prido vinac od novog žita pomoćniku gradonačelnika Subatice Srđanu Samardžiću.
Pozdravljajuć okupljene, dr Kujundžić Ostojić se zafalila svima koji su podilili sriću, ponos i radost zbog proslavljanja nacionalnog praznika Bunjevaca.
U ime Varoši Subatice prisutne je pozdravio Srđan Samardžić, pomoćnik gradonačelnika Subatice. On je Bunjevcima čestito nacionalni praznik, te je naglasio kako je „Dužijanca“ velika svetkovina na kraju žetve, jedan od stari običaja kojeg su Bunjevci doneli sa sobom kad su se doselili na ove prostore prija četri vika.
Robert Otot, podpridsidnik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, takođe se obratio prisutnima, a kroz obraćanje je divanio kako je „Dužijanca“ spoj kojim se zafaljivamo Bogu, al i slavimo rad čovika.
U okviru svečanog programa na bini, dr Kujundžić Ostojić, uručila je kruv od novog žita Srđanu Samardžiću, sa porukom da ga prida gradonačelniku Stevanu Bakiću, te da se zajedno svi vide i naredne godine na „Dužijanci“, te je pozdravila i članove Organizacionog odbora „Dužijance“ Mirka Babičkovića i Antuša Romića, sa istom željom.
Gosti na proslavi Dužijance bili su članovi Nacionalnog savita rusinske nacionalne manjine, ko i članovi Kulturno-umitničkog društva „Žetva“ iz Kucure, a, kako je i ranije bilo divana, ove dvi zajednice, bunjevačka i rusinska imaje tušta zajednički elemenata. Potvrdio je to i Željko Kovač, pridsidnik Izvršnog odbora Nacionalnog savita Rusina.
Podrška obilužavanju nacionalnog praznika Bunjevaca stigla je i od strane Ministarstva informisanja i telekomunikacija Republike Srbije, a nju je pružio Dejan Parčetić, državni sekretar u ovom Ministarstvu. Parčetić je, ujedno i pridsidnik Udruženja građana „Bunjevačko kolo“ iz Sombora, te podpridsidnik Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine.
Dužijanci su, izmed ostalog, prisustvovali i Ljiljana Bekčić, samostalni savitnik iz Sektora za nacionalne manjine Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, Bojan Šoralov, načelnik Severno-bačkog okruga, gosti iz brojni državni, pokrajinski i varoški institucija i udruženja, Bunjevci iz Subatice, Sombora, Čonoplje i Mađarske, pripadnici drugi nacionalni zajednice, brojni Subatičani – svi oni koji su ponosni na vridnosti koje se niguju na ovakim manifestacijama.

Autor teksta: 
Fotograf: 
Custom Search