Književna večer Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunović" svake je godine prva priredba u središnjem dijelu manifestacije Dužijance.
Ove godine održana je 6. kolovoza u 19 sati u HKC "Bunjevačko kolo". Riječi pozdrava okupljenim gostima uputio je Lazar Cvijin, rizničar Društva. Prigodno izlaganja odnosno pregled djelovanja Društva u proteklih 25 godina iznio je mons. Stjepan Beretić.
U okviru ove priredbe dodijeljene su i nagrade Društva: s. Eleonori Merković, redovnici, Udruzi "Naša djeca" i brojnoj obitelji Miroslava i Mirjane Šarčević. Nagrade je obrazložio i uručio dr. sc. Ivica Ivanković Radak, tajnik Društva.
Senka Davčik je potom pročitala imena najboljih aranžera izloga ovogodišnje Dužijance a to su Grgo Piuković (3. mjesto), Jozefina Skenderović (2 mjeto) te Marga i Tatjana Lendvai (1. mjesto).
U okviru programa nastiupio je zbor Collegium musicum catholicum pod ravnanjem Miroslava Stantića. A jednu glazbenu točku izveo je tamburaški sastav učenika hrvatskih odjela pod ravnanjem Ane Čavrgov.
Voditeljica programa bila je Marija Vidaković.
***
Predavanje mons. Stjepana Beretića, predsjednika Društva „Ivan Antunović“
25 GODINA DJELOVANJA DRUŠTVA IVAN ANTUNOVIĆ
Uvod
Četvrt stoljeća djeluje Katoličko društvo za povijest, kulturu i duhovnost Ivan Antunović. Tih je 25 godina obilježeno prijeporima i nesporazumima, ali puno više kontinuiranim radom. Netko je dobro rekao: „Koliko god bile velike suprotnosti među ljudima, one su u biti ipak nešto sporedno. Ono što nas dijeli, u usporedbi s onim što nas združuje, bezgranično je sitno“. Dok nam miriše nova pšenica i dok nam je srce puno dužijance, čini mi se, da ove godine slavimo dvostruku dužijancu. Jednu za dovršenu žetvu, a drugu za bogate plodove koje smo zahvaljujući Katoličkom društvu Ivan Antunović ubirali kroz četvrt stoljeća. Da je društvo proslavilo samo 200-tu godišnjicu spomena rođenja biskupa Ivana Antunovića, i to bi bilo veličanstveno. Ta je obljetnica obilježena izložbom, znanstvenim skupom i akademijom u Subotici i Kalači. U organizaciji tog značajnog jubileja je naše Katoličko društvo za povijest, kulturu i duhovnost Ivan Antunović, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj iz Pečuha, osječki filozofski fakultet, Zagrebački filozofski fakultet i Katolički bogoslovni fakultet iz Zagreba. Tom veličanstvenom kolu su se pridružili Gradski muzej iz Subotice i Kalačka nadbiskupska riznica. Tajnik Društva Ivan Antunović, velečasni gospodin dr. Ivica Ivanković Radak se još jednom dokazao kao marljiv, ustrajan i nadasve uspješan organizator. Još se jednom dokazalo, da je za rad jedne ustanove važno zajedništvo, ali su ne manje važni vrijedni pojedinci, koji su kadri podmetnuti leđa pod zajednički jaram. Naš tajnik može ponosnim srcem slaviti Dužijancu 2015. Svi koji vole Društvo Ivan Antunović, danas mogu iskreno reći: Ivice! Ponosimo se Tobom.
Plod Antunovićeve obljetnice je i ponovljeno (drugo) izdanje Antunovićevog molitvenika „Čovik s Bogom“, ali i prvi put objavljen rukopis Antunovićevog romana Posliednji Gizdarevi. Sad očekujemo zbornik radova sa znanstvenog skupa. U njemu će biti prikazan zajednički rad relevantnih ustanova hrvatske kulture u Bačkoj, Hrvatskoj i Mađarskoj, a biskup Antunović će nam postati još bliži.
Počeci zajedničkog rada
Glavni motiv zajedničkog rada je uspješno služenje zajednici. Netko je zapisao: „Spavao sam i sanjao da je život radost. Probudio sam se i otkrio da je život služenje. Dao sam se na služenje i spoznao da je služenje radost“. Poznate su nam riječi kralja i pjesnika Davida: ”kako je dobro i kako je milo kao braća zajedno živjeti… kao rosa s Hermona što slazi na brdo Sion. Ondje Jahve daje svoj blagoslov i život dovijeka.” (Ps 133, 1. 3.)! Hrvatski svećenici se i danas okupljaju svakoga mjeseca, da budu zajedno, da zajedno mole, ali i da planiraju pastoralni rad na hrvatskom jezičnom prostoru Subotičke biskupije. Radost zajedništva naših svećenika pokazala se 1975. godine o proslavi 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata. Na tim se mjesečnim sastancima organizira još od 1970-tih godina hodočašće u Mariju Bistricu. Zahvaljujući vjeri, želji i volji vjernika i založenom radu naših svećenika, bački bunjevački i šokački Hrvati ne zaostaju za drugima ni na hodočašću u Mariju Bistricu. Plod zajedničkog rada naših svećenika je i rad s djecom i mladima, koji je također započeo još 70-tih godina prošloga stoljeća kad su duhovne obnove za djecu i mlade privlačile u Bač na desetine djece i mladih od Novoga Sada do Subotice.
Inicijativa tadašnjeg palanačkog župnika Lazara Ivana Krmpotića i brojnih hrvatskih svećenika iz 1987. godine, da se osnuje vijeće za kulturu Subotičke biskupije nije uspjela. Ali su svećenici na svojim mjesečnim sastancima iznjedrili znanstveni skup o 100. obljetnici smrti biskupa Antunovića. Skup je održan 18. i 19. studenog 1988. godine u kapeli sjemeništa Paulinum u Subotici. Govorili su: Đuro Vidmarović, Ante Sekulić, Emanuel Hoško, Ante Stantić, ali i naši svećenici: Ivan Sabatkai, Ivica Prćić, Lazar Ivan Krmpotić, Andrija Anišić i Franjo Ivanković. Predavanja su objavljena u dva sveska zbornika „Ivan Antunović“ na 477 stranica! U nedjelju, 20. studenog 1988. godine biskup Matija Zvekanović je u subotičkoj stolnoj bazilici otkrio spomen-reljef biskupa Antunovića.
Najveći plod zajedničkog rada
Na zajednički prijedlog hrvatskih svećenika umirovljeni biskup Matija Zvekanović je 4. studenog 1989. godine sa znanjem i pristankom biskupa Jánosa dr. Pénzesa ustanovio Institut Ivan Antunović. Konstituirajuća sjednica Skupštine instituta je održana 26. ožujka 1990. godine u župnom domu stolne župe svete Terezije u Subotici. Od tada je prošlo 25 godina. Društvo Ivan Antunović ulazi u 26. godinu djelovanja.
Na sjednici skupštine instituta održanoj 11. lipnja 1990. godine odlučeno je da se obnove razgovori, koje je od 1934. do 1941. godine oranizirala Matica subotička. Prvi obnovljeni razgovor je bio na 50. obljetnicu posljednjeg razgovora u sjemeništu Paulinum 13. siječnja 1991. godine. Razgovor je započeo u 15 sati, a dovršen je svetom misom u 18 sati. Prvo predavanje o temi Bački Hrvati Bunjevci u popisima stanovništva jučer, danas, sutra na obnovljenom razgovoru održala je profesorica Ivanka Skenderović.
Institut je 9. i 10. studenog 1990. godine, a u povodu 50. obljetnice pjesnikove smrti, u sjemeništu Paulinu organizirao Znanstveni skup o Aleksi Kokiću. Govorili su: Đuro Vidmarović, Neven Jurica, Božidar Petrač, časna sestra Fides Vidaković, Marko Vukov i Miroslav Orčić.
Jedan od vrijednih plodova rada Instituta Ivan Antunović je i organiziranje brojnih književnih večeri. Tako je 17 veljače 1992. godine u velikoj čitaonici gradske knjižnice u Subotici bila književna večer posvećena pjesništvu časne sestre Fides Vidaković. Predavač je bio Ive Prćić, a u ime organizatora poziv je potpisao pročelnik književnog odjela instituta, Jašo Šimić. Književna večer posvećena stihovima Matije Dulić je održana i 10. prosinca 1992. godine u Đurđinu. O pjesništvu Branka Jegića se govorilo na književnoj večeri 22. veljače 1993. godine u Bunjevačkom kolu. Bilo bi vrijedno nabrojiti sve književne večeri, ali vrijeme je kratko.
U vrijeme, kad se u Bačkoj zbog ratnih prilika i zatvorenih granica prema Hrvatskoj, nije moglo doći do molitvenika, hrvatski svećenici su na svojim mjesečnim sastancima često ponavljali potrebu za molitvenikom, sve dok ta goruća želja puka i svećenika nije ispunjena 13. svibnja 1996. godine, kad je institut Ivan Antunović u gradskoj knjižnici u Subotici predstavio molitvenik Slava Božja.
Unatoč svim teškoćama i prividno, pa i stvarno zamrlom djelovanju Instituta Ivan Antunović, njegov izdavački odjel, na čijem je čelu do nedavna bio dr. Andrija Anišić je zaslužan za neprekinuto izlaženje najprije Bačkog klasja, mjesečnika Zvonik, kao i godišnjaka Subotička Danica. Tko će nabrojiti sve brošure, knjige, kalendare, letke i plakate, za čiji je nastanak i pripremu zaslužan taj odjel instituta. Jučer sam, zahvaljujući gospođi Katarini Čeliković dobio popis izdanja našeg društva! 75 naslova! Veliku zaslugu za izdavački odjel ima obitelj Ervina i Katarine Čeliković u čijem su stanu, a kasnije i kući nastajala sva naša izdanja. Valja još spomenuti i to, da je veliki dio tereta i žege dana, za Bačko klasje i Subotičku Danicu, dok je još sve bilo u povojima neumorno nosio naš prelat msgr. Bela Stantić. On je u ono vrijeme svojim autom obilazio čitavom Bačkom skupljajući tekstove, odnoseći ih u tiskare i raznoseći naša izdanja od župe do župe.
Lijepu je suradnju institut ostvarivao i s Katedralnim zborom Albe Vidaković na čelu sa sestrom Mirjam Pandžić. Nastupi zbora su pružali veliki doprinos dajući čar ljepoti svih priredaba i svečanostima Instituta. Zbor je sudjelovao na svim dužijancama, na mnogim književnim večerima. Na poticaj naših svećenika i prije svega uz zalaganje sestre Mirjam ostvarena je i vrijedna suradnja sa Subotičkim tamburaškim orkestrom, koji je ne samo na Božić i ne samo na koncertima pratio pjevanje katedralnog zbora. Zasluge za tu suradnju ima Stipan Jaramazović. Katedralni zbor je njegovao i tijesnu suradnju s glasovitim skladateljem i dirigentom maestrom Milanom Asićem. Kad je zagrebačka kongregacija sestara Naše Gospe povukla sestru Mirjam, na njezino mjesto je došao Miroslav Stantić. Institut je od početka ustanova koja okuplja snage i gradi slogu.
Institut Ivan Antunović je inicirao, i godinama organizirao koncerte subotičkih zborova. U okviru Društva djeluje i 1994. godine osnovani komorni zbor Collegium musicum catholicum, na čijem je čelu bila sestra Bernardica Đukić, Nela Skenderović, a u posljednje vrijeme Miroslav Stantić. Sve je koncerte i priredbe podržavao vrstan orguljaš Kornelije Vizin. Zbor je nastupao na brojnim priredbama Društva, ali i u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj i Italiji.
Nemjerljiva je zasluga našeg Instituta nabavka biblijskih izdanja iz Zagreba po povoljnijim cijenama. Tako i siromašniji vjernici mogu doći do Svetoga Pisma. U tim nastojanjima veliku potporu našem institutu je pružio i naš biskup dr. János Pénzes, koji je potpisao pismo Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, u kojem moli pomoć za širenje biblijskih izdanja. Zahvaljujući susretljivosti hrvatskih biskupa, biblijska izdanja i danas stižu u Subotičku biskupiju. U ime instituta, dokument o suradnji je potpisao dr. Andrija Anišić, a u ime zagrebačke Kršćanske sadašnjosti dr. Adalbert Rebić.
Naš institut je u suradnji s Kongregacijom sestara Naše Gospe iz Zagreba 9. prosinca 1997. godine u Hrvatskom kulturnom centru „Bunjevačko kolo” u Subotici organizirao akademiju o 400. obljetnici osnutka Kongregacije Naše Gospe, 200. obljetnici rođenja blažene Terezije Gerhardinger, o 100. obljetnici kanonizacije Petra Fouriera i 50. obljetnici beatifikacije majke Alix. Govorili su članovi našeg instituta s. Anđelina Kujundžič, dr. Josip Ivanović i Tomislav Žigmanov.
Članovi našeg Instituta dr. Andrija Kopilović, Bela Tonković, dr. Andrija Anišić i dr. Josip Ivanović su 27. i 28. studenog 2008. godine sudjelovali na znanstvenom skupu „Identitet bačkih Hrvata”, koji je organizirao Hrvatski institut za povijest u Zlatnoj dvorani zagrebačkog gornjeg grada.
Skromnom priredbom se 26. travnja 2013. godine institut sjetio 100-te obljetnice rođenja osnivača Subotičke biskupije, graditelja sjemeništa i svećeničkog doma, biskupa msgr. Matije Zvekanovića.
Vremenom je postajalo sve teže okupiti članove instituta na skupštinu. Nije se dalo okupiti ni vijeće. Na jednom od mjesečnih sastanaka hrvatskih svećenika se ponovno stalo na stanovište, da treba obnoviti djelovanje instituta. Tako je 25. lipnja 2013. godine obnovljen rad Instituta Ivan Antunović. Tada je skupština instituta donijela odluku o izmjeni statuta i odluku da institut promijeni svoje ime u Katoličko društvo za kulutru povijest i duhovnost Ivan Antunović.
Društvo Ivan Antunović je 13. i 14. listopada 2013. godine sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata bio suorganizator akademije i znanstvenog skupa posvećenog 100. obljetnici rođenja Alekse Kokića. Akademiji je prethodila izložba za koju se posebno založio župnik Bela Stantić. Govorili su Tomislav Žigmanov, Božica Zoko i Željka Zelić.
Katoličko društvo Ivan Antunović je zahvaljujući velikom zalaganju svoga tajnika dr. Ivice Ivankovića Radaka od 15. do 18. svibnja 2014. godine organiziralo znanstveni međunarodni skup pod naslovom Dani Albe Vidakovića. Program se odvijao u subotičkoj glazbenoj školi, u katedrali i u dvoranama pastoralnog centra biskupije. Na simpoziju su govorili Miroslav Martinjak, Dragoljub Katunac, s. Cecilija Horvat, Tamara Štricki, Marijan Steiner, Josip del’ Ivellio, Jasna Ivančić, s. Katarina Koprek, Stjepan Beretić i Miroslav Stantić. I gosti i domaćini su te dane doživjeli, kao pravo slavlje znanosti, umjetnosti, ljepote i zajedništva.
Za kontinuitet rada našeg društva, bez obzira na smjene na čelu društva, osim izdavačkog odjela, najzaslužniji je etnografski odjel, koji svake godine daje poseban pečat subotičkom predbožićnom raspoloženju kad organizira izložbu božićnjaka, a sudjelovao je i u brojnim dužijancama u organizaciji izložbe S Božjom pomoći. Na čelu toga odjela instituta je do 2008. godine bio Grgo Kujundžić. Na njegovom mjestu je sada profesorica Jelena Piuković. Izložba božićnjaka okuplja osim vještih domaćica i mlade i djecu sve do vrtića. Zasluga je toga odjela, što su se i Somborci odvažili na sličnu izložbu u svome gradu. Ljepota i sjaj božićnjaka je 2014. godine osvojila i prostore zagrebačkog Etnografskog muzeja. Osim izložbe znatiželjni zagrepčani su se i sami mogli uključiti i pripravljanje bunjevačkog božićnjaka. Najljepši božićnjak s te zagrebačke izložbe je dospio na stol zagrebačkog nadbiskupa i metropolite, kardinala Josipa Bozanića.
Naše društvo je u suradnji s najuglednijim znanstvenim ustanovama od 19. do 21. lipnja 2015. godine bilo suorganizator već spomenute priredbe Dani Ivana Antunovića o 200. obljetnici njegova rođenja. Među uglednijim gostima su bili i kalačko-kečkemetski nadbiskup dr. Balázs Bábel, kao i đakovačko-osječki nadbiskup dr. Đuro Hranić. Govorilo je 8 predavača iz Hrvatske, 4 predavača iz Mađarske, te 11 predavača iz Vojvodine. Govorili su i dr. Andrija Anišić i dr. Marinko Stantić i Tomislav Žigmanov kao članovi društva.
Nisu institut nosili predsjednici, već najzaloženiji članovi
O smjenama na čelu instituta i o razlozima za njih ne bih govorio. Dužijanca je! Na čelu današnjeg društva su stajali Lazar Ivan Krmpotić, od 1995. godine dr. Andrija Kopilović, a od 2013. Stjepan Beretić. Danas društvo broji 79 redovitih članova i veliki broj suradnika. Uz prigodne manifestacije koje se priređuju svake godine različitim povodom, redovita godišnja događanja su: Dani biskupa Ivana Antunovića, Književna večer uoči Dužijance, Zlatna harfa, Izložba božićnjaka. Društvo nema nikakve nepokretne imovine. Djeluje u okviru privatnih prostorija i financira se isključivo putem projekata, dobrovoljnih priloga i članarine. Posjeduje bogatu arhivsku građu i biblioteku. Društvo svoje aktivnosti realizira kroz pet različitih odjela, čiji rad koordiniraju niže navedeni pročelnici.
Na čelu društva stoji Vijeće od 11 članova: Stipan BERETIĆ, predsjednik, sveučilišni profesor dr. sc. Josip IVANOVIĆ, kao potpredsjednik, te dr. sc. Ivica IVANKOVIĆ RADAK, tajnik. U vijeću su još Lazar CVIJIN, rizničar, profesorica književnosti Katarina ČELIKOVIĆ, kao pročelnica Bunjevačko-šokačke knjižnice „Ivan Kujundžić“, Petar SKENDEROVIĆ, pročelnik Arhivskog odjela „Lajčo Budanović”, Kristijan VEKONJ, pročelnik Odjela za znanost, književnost i umjetnost „Josip Andrić”, profesorica matematike Jelena PIUKOVIĆ, kao pročelnica Etnološkog odjela „Blaško Rajić”, dok je dosadašnji pročelnik Nakladničkog odjela Ivan Evetović msgr. dr. sc. Andrija ANIŠIĆ, dao ostavku na toj službi. U vijeću su još Josip ŠTEFKOVIĆ, i dr. med. Marija MANDIĆ.
Neka se još jednom čuje: „Koliko god bile velike suprotnosti među ljudima, one su u biti ipak nešto sporedno. Ono što nas dijeli, u usporedbi s onim što nas združuje, bezgranično je sitno“. Daleko su veći plodovi djelovanja našega društva od svih njegovih neuspjeha. Neka se ove svečane večeri uoči dužijance čuje poziv svetoga Ivana Pavla II. „Ne bojte se! Širom otvorite vrata Kristu“! Neka dragi Bog blagoslovi, a Gospa neka čuva najvjernije članove Društva Ivan Antunović, jer „svaka vjernost treba da prođe kroz najzahtjevniju kušnju, kušnju postojanosti“. Znamo i mi da je „lako biti dosljedan jedan dan, nekoliko dana. Teško je i važno biti dosljedan kroz sav život. Lako je biti dosljedan u času oduševljenja, ali je to teško u času nevolje“. Naše društvo slavi svoj srebrni jubilej. Neka djelovanje Društva Ivan Antunović ne bude kritizersko, neka ne bude označeno napadima i vrijeđanjima, budući da “vjera u Krista ne vodi u nesnošljivost. Upravo suprotno, vjera nas obvezuje da se angažiramo u dijalogu. Ljubav prema Kristu ne odvraća nas od interesa prema drugim ljudima, poziva nas da ne isključujemo nikoga.” Našem društvu želim, da se u njegovim redovima nađe još više mladih, jer su “mladi ljudi uvijek u potrazi za ljepotom u ljubavi. Oni žele da njihova ljubav bude lijepa. I onda kada se prepuste svojim slabostima… u dubini svojih srca i dalje žele lijepe i čiste ljubavi.” Svjesni smo, da „ne možemo izbjeći svaku kritiku niti je moguće udovoljiti svima.”
Ovom prilikom zahvaljujemo Bogu za žive i pokojne djelatnike Društva Ivan Antunović, a nadamo se, da će Društvo još puno planirati, puno sijati, da će puno učiniti za dobrobit Isusove Crkve i hrvatskoga naroda i Subotičke biskupije. Neka rad ove značajne ustanove i dalje donosi čitavoj Bačkoj radost, kakvom se raduju žeteoci, kad slave dužijancu!