O posljednjoj knjizi iz bogatog opusa pjesnika, publiciste, istraživača i dugogodišnjeg urednika većeg broja književnih časopisa, Milovana Mikovića, govorili su književnica i kritičarka iz Beograda prof. Ljiljana Žegarac-Tenjović, te stvaraoci iz Subotice: prof. Matija Molcer, prof. Boško Krstić i prof. Dragan Rokvić.
O knjizi pjesama Milovana Mikovića «Jedući srce žive zvijeri»
(Ulomak)
Zbirka pesama «Jedući srce žive zvijeri» poetički je zbir književnog opusa i životnog iskustva Milovana Mikovića. Svi autorovi značajni pesnički, prozni i esejistički tekstovi dobili su svoj završni oblik u ovoj zbirci, u kojoj je u okviru pesnikove osobene i ironične metamitologije otelotvorena njegova umetnička opsesija da izrazi totalitet ljudske sudbine spram razmera mitskog, istorijskog i kosmičkog trajanja. Pri tom, realistička svojstva ove zbirke i osobenosti Mikovićevog mitotvorstva uzajamno su povezani. Konkretno-istorijski nivo za pesnika podjednako je važan kao i opšteljudski: istorijsko, kolektivno i individulano iskustvo neprekidno se projektuju na ekranu praistorijskog, mitskog početka vremena. Na razinama različitih istorijskih epoha odslikavaju se u biti istovetne deformacije pojedinačnog i kolektivnog identiteta: razni vidovi otuđenosti, niskog egoizma, licemerja i neslobode za čovekovu ličnost…
To neprekidno ponavljanje jednih te istih vidova pojedinačne i kolektivne nakaznosti postupno izrasta u nepodnošljivu ponovljivost samog istorijskog procesa kao «more istorije» od koje bi lirski subjekt hteo da se oslobodi. Sumnja u socijalni napredak, razočaranost u «istoričnost» i nepromenljive konstante ljudske prirode tesno su povezani sa osobenostima Mikovićevog mitotvorstva. Mitološke paralele, manje ili više vidljive, date su u kontekstu banalne svakodnevne proze, što mitsku podlogu humorno-ironijski oblikuje a zbilji svakodnevice i njenim protagonistima daje onu psihičku i metafizičku univerzalnost koju mitska podloga simbolizuje…
Mitopoetski, istorijski i kvaziistorijski likovi i situacije izrastaju iz realnog, savremenog života, prizemljuju se pomoću «niskih» svakodnevnih pojedinosti. U tom fantastičnom preobražavanju stvarnosti, u prožimanju dvaju svetova, ogleda se neka viša stvarnost – jedinstvena, metafizička osnova ljudskog života i svesti za kojom lirski subjekt neprestano traga. Tako se stvarnosne činjenice uvode u osobenu pesničku projekciju s jedne na drugu ravan, što te činjenice transformiše i preosmišljava. Slike iz jedne vrste realiteta – fiktivnog (mitskog, biblijskog, onostranog) preslikavaju se (ili prevode) na drugu vrstu – konkretno-istorijski realitet (prošli ili sadašnji, ovostrani). Ovakve, gotovo neprekidne, slikovne metamorfoze gde se slike iz jednog reda prevode u drugi navode nas da novo značenje tražimo u preseku koji je dat…
Ljiljana Žegarac-Tenjović
***
MIKOVIĆ, MILOVAN (Subotica, 17. srpnja 1947.). Književne radove objavljuje od 1967. (Rukovet, 2, 1967.), od kada uređuje i objavljuje i knjige drugih pisaca. Od 1967. je suradnik Subotičkih novina, od 1968. Radio-Subotice, od 1983. je urednik književnog časopisa Rukovet i nakladničke djelatnosti NIP Subotičke novine (gdje je od 1992. do 2003. ravnatelj i glavni i odgovorni urednik), od 2005. urednik je Nakladničke djelatnosti NIU Hrvatska riječ u Subotici. Urednik književnog časopisa Rukovet (1983.-1994.) i Klasja naših ravni (od 2002.). Kao urednik i nakladnik (Subotičke novine i Hrvatska riječ) objelodanio preko 150 knjiga drugih pisaca. Objavio dvjestotinjak eseja, književnih i kazališnih kritika, rasprava i studija u književnim listovima, časopisima, periodici i dr. Suradnik Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, na projektu Hrvatske književne enciklopedije I.-IV., i Vojvođanske akademija nauka i umjetnosti, na projektu Enciklopedije Vojvodine. Poezija, proza i drugi Mikovićevi radovi prevođeni su na engleski, francuski, njemački, mađarski, ruski i esperanto. Dobitnik je Antušove nagrade, Nagrade dr. Ferenc Bodrogvari, Srebrne plakete Matice hrvatske, Nagrade za životno djelo i dr. Član DHK, DKV i Matice hrvatske.
Djela: – Ispitivanje izdaje, Subotica 1989; – Iza ne, Subotica 1990; – Avaške godine, Rijeka 1991; – Az árulás vizsgálata, Subotica 1991; – Avaške godine, drugo izdanje, Subotica 1992; – Metež, Subotica 1992; – Praznina, Subotica 1993;
– Avaške godine, treće dopunjeno izdanje Subotica 1993; – Koreni stvari, Subotica 1996; – Grad je reč, Subotica 1996; – Biobliografija, (u povodu tri desetljeća objavljivanja), Subotica 1998; – Život i smrt u gradu, Subotica 1999; – Iznad žita nebo, Subotica-Zagreb 2003; – Avaške godine, krhotine poeme u nastajanju, četvrto (elektroničko) izdanje, Subotica 2004; – Avaške godine, krhotine poeme u nastajanju, peto izdanje, Zagreb 2005; – Slušaj: zemlja, riječi, Pinkovac-Güttenbach 2007; – Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini, Osijek, 2008; – Razgovor s Antom Sekulićem (s A Kopilovićem), Subotica 2008; – Jedući srce žive zvijeri, Subotica 2014. i dr.
