U prostorijama KUD "Bunjevka", što i doliči ekipi u kojoj je priličan borj žena, održana je promocija Liste 2. Bunjevci - mr Suzana Kujundžić Ostojić za izbore u bunjevački nacionalni savet.
Tajming
00.00 - 04.24 - Suzana Kujundžić Ostojić
04.25 - 09.17 - Nikola Babić
09.25 - 11.09 - Ružica Parčetić
11.19 - 13.45 - Kata Kuntić
14.10 - 16.34 - Antun Romić
do kraja novinarska pitanja...
Lista 2. Bunjevci - mr Suzana Kujundžić Ostojić
1. mr Suzana Kujundžić Ostojić (1969) magistar društvenih nauka, Subotica
2. Nikola Babić (1942 ) dipl. ing agronomije u penziji, Subotica
3. Kata Kuntić (1956) refenet za kulturu, Subotica
4. Tihomir Vrbanović (1979) sanitarno ekoliški inspektor, Subotica
5. Antun Romić (1955) pravni tehničar u penziji, Subotica
6. Ružica Parčetić (1969) novinar, Sombor
7. Mirko Babičković (1950) carinski radnik u penziji, Subotica
8. Miodrag Kujundžić (1963) diplomirani ekonomista, Subotica
9. Marija Šamu (1955) diplomirani pravnik, odbornik u Somboru
10. Ivan Bošnjak (1949) ing. zaštite na radu, Subotica
11. prim. dr Valdo Babić (1960) lekarspecijalista, Sombor, poslanik Narodne skupštine Republike Srbije
12. Ruža Josić (1959) profesor razredne nastave, Subotica
13. dr Aleksandar Raič (1938) univ. profesor u penziji, Novi Sad
14. Stipan Budimčević (1960) željeznički radnik, Svetozar Miletić - Lemeš
15. Vesna Takač (1969) krojač, Subotica
16. Jasna Buljovčić (1966) komercijalni referent, Subotica
17. prof. dr Nataša Branković (1973) docent, prodekan za nast. na Ped. fakultetu u Somboru
18. Josip Bošnjak (1952) vet. tehničar, Sombor
19. Branislav Pejić Gavran (1958) preduzetnik , Subotica
Na listi Bunjevci - mr Suzana Kujundžić Ostojić, ima 19 kandidata, 8 žena i 11 muškaraca, različitog obrazovnog profila, s najmlađim kandidatom koji irria 35 godina, imamo tri doktora nauka, jednog magista, poslanika Narodne skupštine Republike Srbije, prodekana za nastavu na Pedagoškom fakultetu, pravnika,, odbornika u Somboru, novinara, krojača, radnika na željeznici....
Program za budućnost Bunjevca
U svojem trećem sazivu, Bunjevački nacionalni savit se nalazi prid šansama koje se ne smidu propuštit, al i prid izazovima sa kojima se mora suočit svistan odgovornosti prid bunjevačkim narodom. Budući BNS se mora rukovodit jasnom vizijom budućnosti bunjevačkog naroda, ko ravnopravnog s drugim nacionalnim zajednicama, sa kojima dili sudbinu, i sposobnog da odgovori na izazove s kojima se njegov opstanak i razvoj suočava (bila kuga, uzdržavanje od nacionalnog izjašnjavanja i od učešća u javnom životu, zaostajanje u visokom obrazovanju, nadprosična nezaposlenost, stalno smanjenje govorne zajednice i stihijska asimilacija u kulturu većinski nacija.
BNS je prid zadatkom okupljanja svi bunjevački institucija kako bi što kvalitetnije, bolje i brže ostvario sva prava koja mu država daje na: obrazovanje, kulturu, informisanje i službenu upotribu jezika. Osim sridstava koja za sad BNS dobija od Republike i Pokrajine, mora se posegnit i za konkursima na nivou Evropske unije i to nuz saradnju i podršku svi bunjevački institucija. Naša država Srbija je u procesu priključivanja Evropskoj uniji što je jedinstvena i istorijska prilika za bačke Bunjevce za korišćenje podrške svake vrste za razvoj ko civilnog društva i moderne nacionalne zajednice. Na osnovu ti fondova se mož razvit sistem profesionalni institucija i ustanova, koje sad bunjevačkom narodu nedostaju: pozorište, muzej, nacionalna biblioteka, bunjevačka televizija, filmska produkcija, institut za jezik i književnost, fakultetski legat za izučavanje jezika, centar za turizam, itd.
U budućem radu BNS mora uspostavit demokratski i saradnički odnos sa svim bunjevačkim instiucijama, di će bit organizovani javni dijalozi i javno usaglašavanje ideja i interesa, kako bi oni koji su birali nacionalni savit imali uvid i u kojem smeru se on kreće i zašto. BNS ne smi više upast u konflikte stranački konfrontacija, al u isto vrime mora tražit jačanje bunjevački stranaka, čije polje dilovanja triba da bude u cilju osnaživanja bunjevačkog naroda.
Put stvaranja bunjevačkih nacionalni institucija je zacrtan još ranije i njega triba slidit: Zavod za kulturu, Obrazovni centar... BNS mora posebnu pažnju posvetit Bunjevačkoj matici ko instituciji važnoj za nacionalni identitet, koja triba da postane rasadnik stvaralački kadrova za buduće institucije kulture, obrazovanja i nauke.
U narednoj deceniji zakoračićemo još dublje u XXI vik, moderni vidovi komunikacije biće sve aktuelniji i mi ga moramo pratit kroz svoj rad i obraćanje Bunjevcima. Moramo potaknit naš narod da budu aktivni građani koji se ne boje iznet javno svoje stvavove, nit svoje nacionalno poriklo. Moramo razvijat saradnju i sa drugim nacionalnim zajednicama, sarađivat sa svima na ravnopravnim osnovama i svisni svojeg nacionalnog identiteta. Angažovanje daleko većeg broja Bunjevaca na radu oko bunjevački institucija, podrška novim vidovima kulturnog izražavanja i umitničkog stvaralaštva, sporta i istraživačkog rada, nuz unapređivanje postojeći vidova kulturno-umitničkog amaterskog angažovanja.
5. Jedno od centralni identitetski pitanja je nacionalno pamćenje, od njega zavisi otpornost nacionalne zajednice i odupiranje asimilatornim procesima. U socijalnom pamćenju Bunjevaca sminjuju se istorijska očekivanja i nade -učešće Bunjevaca na Velikoj narodnoj skupštini 25. novembra 1918. godine i traume nastale nakon neostvarivanja ti nada, povlačenje granice 1921. godine, koja je podilila bunjevački narod, posebno tragična administrativna zabrana nacionalnog izjašnjavanja i javnog nacionalnog života u maju 1945. godine. U poslinji polak vika nigovan je zaborav, medijsko zataškivanje, što je kod Bunjevaca izazvalo potištenost i izbegavanje nastupa u javnom životu. Ovo su teme o kojima triba javno divanit, istaživat o tim događajima i on njima divanit javno.
6. BNS svoj rad i saradnju sa bunjevačkim institucijama i strankama mora osloniti na Etički kodeks - pravila dobrog ponašanja u javnom i političkom dilovanju Bunjevaca. U tom posebno zasluživa pažnju briga i zaštita etničkog-kulturnog i nacionalnog-političkog identiteta Bunjevaca. Jasno razlikovanje ponašanja koje doprinosi jačanju solidarnosti i samopouzdanja i ponašanja koje uništava i demorališe, odbija mlađe naraštaje i izaziva podozrivost i omalovažavanje od strane šire javnosti. Etički kodeks BNS triba da donese u širokoj saradnji i dijalogu sa svim činiocima bunjevačke društvene i kulturne javnosti.
*
Svrha ovog Programa je poziv na zajedničko nastojanje očuvanja i obnove bunjevačke zajednice, njezine integracije u savrimeno evropsko društvo, na učešće u izgradnji demokratskog društva u Srbiji i multinacionalnog, multikulturnog društva u autonomnoj Vojvodini, i u kulturnoj integraciji bunjevačkog naroda u evropskom regionu Baja-Sombor-Subotica.
Subotica, 10.9.2014.
