Izjašnjavanje Bunjevačkog nacionalnog saveta u vezi popisa stanovništva

Sre, 21.09.2011 - 11:00 -- dejan.vukovic

Nakon višegodišnjeg spora sa hrvatskim institucijama iz Vojvodine i delom sveštenstva, koji Bunjevce smatraju delom hrvatskog, a ne autohtonog naroda, prekjučerašnje obraćanje poglavara Katoličke crkve u Bunjevačkom nacionalnom savetu je okarakterisano "kao konačno priznavanje Bunjevaca kao autohtonog naroda".

Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Izvršnog odbora Bunjevačkog nacionalnog saveta, pozdravila je poziv biskupa Katoličke crkve upućen nakon biskupskog zasedanja koje je održano u utorak u Subotici.

- Tada je jedan od biskupa pozvao, citiram, sve Mađare, Bunjevce, Hrvate i druge narode, da na predstojećem popisu stanovništva slobodno iskažu svoju pripadnost katoličkoj veri, ali i nacionalnu pripadnost. Nas, naravno, niko ne treba podsećati da smo katolici, ali ovo je prvi put da neko od visokih crkvenih zvaničnika pomene i Bunjevce kao narod. Mi svi živimo za taj dan kada ćemo ravnopravno biti tretirani u crkvi i kada ćemo moći da se krštavamo, venčavamo i sahranjujemo na svom jeziku. Ovo je dokaz da se taj dan bliži - rekla je Suzana Kujundžić Ostojić.

Ona je dodala da je u minulom periodu bilo dosta nesporazuma sa pojedinim sveštenicima Katoličke crkve, koje su čelnici Bunjevačkog nacionalnog saveta optuživali da zajedno sa predstavnicima hrvatskih institucija iz Vojvodine sprovode asimilaciju Bunjevaca.

- Nadamo se da će nakon ovog biskupskog zasedanja to postati prošlost - dodaje predsednica IO Bunjevačkog nacionalnog saveta.
U Bunjevačkom nacionalnom savetu ističu da sve više jača svest pripadnika ovog naroda, koji su od 1945. godine, odlukom tadašnje komunističke vlasti primoran da se izjašnjavaju kao Hrvati, o svom identitetu.

- Kada nam je država Srbija priznala status nacionalne manjine i kada smo pokrenuli nastavu na bunjevačkom jeziku, imali smo svega 60 đaka koji su tu nastavu pohađali. Danas ih imamo pet puta više. Drago nam je što na ovaj način negujemo maternji jezik, jer je to jedan od uslova opstanka našeg naroda. Naredni cilj nam je da u Subotici, pored srpskog, hrvatskog i mađarskog jezika, u službenoj upotrebi bude i bunjevački jezik - izjavio je juče Branko Pokornić, predsednik Bunjevačkog nacionalnog saveta.

On je pozvao Bunjevce da na se predstojećem popisu slobodno izjasne kao Bunjevci katoličke veroispovesti, čiji je maternji jezik bunjevački.

D. Šolaja

Autor teksta: 
Fotograf: 
Custom Search