Prezentacija knjige "Blago iz dolafa", bogatstvo narodne bunjevačke narodne nošnje subotičkog kraja, autora Marinka Piukovića. Knjigu je predstavio msgr. dr Andrija Kopilović. U nastavku održana je svojevrsna "modna revija" gde su prisutni mogli da vide uživo dotične nošnje.
RIJEČ AUTORA
Dragi prijatelji srdačno vas sve pozdravljam i raduje me što mogu s vama podijeliti radost da je ova knjiga na kojoj su sa srcem radili mnogi zaljubljenici u tradiciju, narodnu baštinu i rodni kraj ugledala svijetlost dana.
Ponos, ljepota, bogatstvo, sve su to elementi koje možemo prepoznati u narodnoj nošnji bilo kog kraja. Sama riječ "narodna" govori nam kako je to nešto što je stvoreno i izišlo iz naroda, ukorijenjeno u tradiciji, običajima, načinu življenja, i da je postalo prepoznatljivo blago koje predstavlja identitet jedne regije i ljudi koji žive u njoj.
U nošnji možemo prepoznati i društveni status ljudi, vrijeme u kojem su živjeli i kojom su prigodom određenu nošnju oblačili.
U ovoj se knjizi želi predstaviti i fotografijama dočarati originalna bunjevačka nošnja u Subotici koja je do danas sačuvana. Žele se prikazati stilovi u svečanom, manje svečanom i svakodnevnom oblačenju, ambijentalno dočarati vrijeme i mjesto prilagođeno vemenskim uvjetima u razdoblju pred kraj XIX. stoljeća, pa sve do sedamdesetih godina XX. stoljeća kada se praktički prestaje na tradicionalan način šivati nova nošnja.
Izvornost naziva pojedinih dijelova nošnje, pa čak i cijeloga ruva, kod Bunjevaca se u Subotici samo po sebi nametnulo i ukorijenilo najčešće po nazivu materijala od kojega se šivalo, pa su tako ostali nazivi: svila, piket, sefir, čoja, koje i danas upotrebljavamo za pojedine nošnje.
Mi danas imamo originalne nošnje i eksponate zahvaljujući brižnim ljudima koji bunujevačku baštinu, tradiciju i kulturu neizmjerno vole, sakupljaju i u privatinim zbirkama čuvaju od zaborava i propadanja.
Dragocjene podatke i pojedinosti o bunjevačkoj nošnji i odijevanju koje sam želio prikazati spoznao sam u svojoj obitelji. S isto tako velikom željom da se ovaj projekt ostvari, moja je obitelj uložila veliki trud oko organizacije oblačenja i skrbila o izvornosti svih nošnji koje su zastupljene u knjizi. Značajne i vrijedne informacije koristio sam iz neobjavljenog rukopisa "Bunjevačka narodna nošnja" Antike Pokornika.
Bunjevačka nošnja je biser u nizu raznolikosti, šarenila, ljepote i sklada narodnog rukotvorstva, te spada, slobodno mogu reći, među najljepše nošnje u Hrvata.
Složiti i urediti ovako veliki broj fotografija nije bilo jednostavno. Najteže je bilo odvažiti se i krenuti, s iskrenom željom i porukom: čuvajmo svoje blago, dičimo se njime i pokažimo raskoš, ljepotu, raznolikost utkanu u svakom detalju kojega je ljudska mašta, inspirirana dobrotom, marljivošću i mirnoćom ovdašnjega radnoga čovjeka stvorila i ostavila nam kao neprocjenjivo blago.
Želim se zahvaliti svima koji su pomogli na bilo koji način svojim radom, zalaganjem i omogućili da snimamo u autentičnim prostorima i mjestima u gradu. Isto tako zahvaljujem svima koji su nesebično posuđivali različite dijelove nošnje iz privatnih kolekcija.
Bilo mi je izuzetno zadovoljstvo surađivati sa onim starijim i mlađim osobama koje su se rado odazivale pozivu da se obuku u nošnju i služe kao modeli na snimanjima.
Složit će te se sa mnom da su dizajnom i fotografijama Adrijana i Zoran Vukmanov Šimokov kao i Tomislav Forgo dali veliki doprinos izgledu, ljepoti i sadržaju knjige.
Zahvaljujem organizacionom odboru "Dužijanca 2011." na čelu sa Davorom Dulićem koji je prepoznao i odboru predložio da se ovakav sadržaj knjige i Revija bunjevačke nošnje koju ćemo kasnije vidjeti podrži jer se izvornost i postojanost Dužijance temelji upravo na neraskidivoj vezi bunjevčkoga narodnog blaga i svih događanja u Dužijanci.
Ova knjiga koju večeras predstavljamo i reviju nošnje koju ćemo vidjeti je plod ljubavi, zajedništva, iskrenosti i međusobnog razumjevanja koja proističe iz obitelji. Zahvaljujem svojim roditeljima sestrama, bratu i supruzi Anastaziji, na velikoj pomoći na njihovom velikom angažovanju u realizaciji ovoga događaja koji plamti neostvaren dugo godina.
Proslava jubileja sto godina Dužijance je dodanto motivirala da se sve ovo ostvari, jer Dužijanca je u srcima svih nas.
