Noemi Seči

Uto, 30.03.2010 - 17:10 -- nikola.tumbas

moderator: Janoš Sege

Rođena je 1976. godine u Sentešu, književnica iz Mađarske. Studirala je engleski i finski jezik na univerzitetu ELTE u Budimpešti kao i u Helsinkiju. Diplomirala je 2001. godine. Njena prva zbirka pod nazivom "Ugrofinski vampir" (Finnugor vámpír) objavljena je 2002. godine kod izdavača JAK-Kijárat. Satirična priča o vampirima koja se odigrava u Budimpešti doživela je dva izdanja. Filmska prava ove knjige otkupio je Eurofilm. Autorkini tekstovi sa bloga objavljeni su pod naslovom "Dnevnik porodilje" (A kismama naplója). Zbirka je 2004. godine dobila nagradu "Elle" u kategoriji dokumentarista. Nastavak trudničkog dnevnika su "Bebini memoari" (A baba memoárja) iz 2004. godine. Drugi roman "Komunista Monte Kristo" (Kommunista Monte Cristo) objavljuje 2006. godine.Njen najnoviji roman "Poslednji kentaur" (Utolsó centaur) iz 2009. godine govori o životu anarhistične omladine Budimpešte.

"Nakon teškoća oko objavljivanja mojih mudrih i poučnih basni, bila sam spremna i dušu da prodam zarad izdavanja mojih dela. Danas dušu više nemam, preminula sam lani u proleće i od tada sišem muškarcima krv, kao i moja baka. Međutim, došla sam do zaključka da ukoliko napišem priču o svojoj smrti, to možda ima šansu da računa na neku pažnju."
Noemi Seči
("Ugrofinski vampir", Budimpešta, 2002)

Autor teksta: 
Fotograf: 

Više o ovoj temi...

moderator: Ala Tatarenko

Rođen je u Lavovu, Ukrajina, 1984. godine. Smatra se kultnim ukrajinskim piscem post-sovjetske ere. Svoj prvi roman "Kult" objavio je kada je imao svega 16 godina. Pisao je i knjige za mlađu decu, veliki broj eseja i romane "Obožavanje guštera", "ARCHE", "Cilj!" i "Malo tame". Mediji su ga proglasili ukrajinskim Stivenom Kingom, a svaka od Derešovih novih knjiga pobuđuje veliko interesovanje, kako kod fanova tako i kod medija. Nekoliko istaknutih ukrajinskih izdavačkih kuća kupilo je licence za štampanje njegove knjige, a četiri od njegovih romana su objavljeni i kao audio knjige. Derešova dela prevedena su na više jezika i štampana u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Italiji.

"Bežaćemo. Celog života. Od mudrosti gomile i saveta rođaka. Nosićemo...

detaljnije
Post date: Uto, 30.03.2010 - 20:10

moderator: Marija Šimoković

Rođen 1953. godine u Beogradu. Književnik, od 2005. do 2009. godine ambasador Srbije u Austriji. Dobitnik je nagrada "Miloš Crnjanski", "Meša Selimović", stipendije Fonda "Borislav Pekić" i NIN-ove nagrade. Objavio je romane "Via Pula", "Astragan", "Hamsin 51", "Severni zid" i "Danteov trg", knjige priča "Pogrešan pokret" i "Staklena bašta", te knjige eseja "Yutlantida", "Deponija", "Stanje stvari", "Ruski prozor"... Romani, priče i eseji Dragana Velikića prevođeni su na mnoge jezike. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama proze.

"Umetnost je moćnija od stvarnosti, u njoj prebiva neprolazni oblik te stvarnosti koji nam u životu stalno uzmiče, jer uvek stižemo kasno da ono što tražimo ne prepoznajemo kad mu se približimo."
...

detaljnije
Post date: Uto, 30.03.2010 - 18:30

Moderator: Roland Orčik

Rođen je 1970. u Debrecenu, pisac iz Mađarske. Od 1989. do 1991. godine studirao je mađarski jezik i istoriju na Višoj pedagoškoj školi u Budimpešti, a zatim i na Filozofskom fakultetu Univerziteta ELTE. Objavio je nekoliko zbirki poezija i jednu zbirku novela, a najznačajnije delo mu je poetski roman "Paulus" ili dramska tetralogija "Stambeni park Nibelung" (Nibelung-lakópark). Treći deo dramskog ciklusa pod nazivom "Hagen ili govor mržnje" prikazalo je oktobra 2004. godine pozorište "Krug kredom" (Krétakör Színház) u budimskoj "Stenovitoj bolnici", pod rediteljskom palicom Kornela Mundrucoa. Njegov filmski pokušaj predstavlja libreto za operu u stihovima koji je pisao zajedno sa Balintom Harcošom i za koji je muziku komponovala Žofia Taler, a poslužio...

detaljnije
Post date: Pon, 29.03.2010 - 20:10

Medijator: Stela Šarović

Rođen je 1972. godine u Sarajevu, gde je završio srednju školu. Opštu književnost diplomirao je 1997. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu. Za priču "Histerija" 1990. godine dobio je nagradu "Ivo Andrić" na jugoslovenskom konkursu lista "Oslobođenje" za najbolju kratku priču. Sačinio je izbor dela Dušana Radovića i Dušana Petričića za knjigu "Duškova kuća". Objavio je više pripovedaka i romane "Poslednja šansa", "Sadržaj šupljine", "Feliks" i "Top je bio vreo". Za roman "Feliks" dobio je nagradu "Branko Ćopić" Srpske akademije nauka i umetnosti, a za roman "Top je bio vreo" stipendiju Fondacije "Borislav Pekić"za roman u nastajanju i nagradu "Meša Selimović" za najbolju knjigu objavljenu u 2008. godini. Po istom romanu planira se i snimanje filma "...

detaljnije
Post date: Pon, 29.03.2010 - 18:30

medijator dr Slobodan Vladušič

Rođen je 1953. godine u Beogradu. Jedan je od naših najpoznatijih savremenih pisaca. Dobitnik je književnih nagrada "Miloš Crnjanski", "Meša Selimović", Andrićeve, Borbine, Vitalove i NIN-ove nagrade. Objavio je romane "Put u Dvigrad", "Zapisi iz godine jagoda", "Senke na zidu", "Sudbina i komentari" i "Savršeno sećanje na smrt". Petković je i autor knjiga priča "Izveštaj o kugi", "Čovek koji je živeo u snovima", knjige esejističke proze "Ogled o mački", kao i knjige eseja "O Mikelanđelu govoreći". Prevođen je na francuski jezik, a sam je prevodio s engleskog jezika Čestertona, Tolkina, Defoa i Stivensona.
"U sebe prikupi svaki doživljaj svega što je stvoreno, od vode i vatre, od suvog i mokrog; odjednom budi svuda, na zemlji, u moru, na nebu...

detaljnije
Post date: Pon, 29.03.2010 - 17:10
Custom Search