Književni festival "Pisci u fokusu"
Završni događaj književnog festivala festivala bio je konert grupe Grufti Goove u Staroj piceriji.
Grufti Groove Band, koji svoju muziku žanrovski definiše kao fjužn, neobične harmonije postiže spajanjem instrumenata koji sviraju klasične melodije (fagot i klarinet) sa istočnjačkim ritmovima (tarabuke, đembe), oslanjajući se pritom na dinamičnu bazu kontrabasa.
Članovi benda su: Alfred Astaloš (klarinet), Mihalj Sič (fagot), Viktor Križak (kontrabas) i Lehel Njerš (udaraljke).
Rođen je 1965. godine u Puli, književnik, prevodilac, urednik i publicista iz Beograda. Svoj prvi roman "U potpalublju" (koji je ujedno i prvi deo tetralogije Cloaca Maxima) objavio je 1994. godine. Za ovaj roman dobio je NIN-ovu nagradu. Roman "Anđela" - drugi deo ciklusa Cloaca Maxima, objavio je 1997. godine, a 2000. godine izlazi njegova treća knjiga "Meksiko - ratni dnevnik". Godine 2004. objavljuje ilustrovani roman "Išmail" koji nastaje u saradnji sa strip crtačem Aleksandrom Zografom. Izbor eseja "Jugolaboratorija" objavljuje 2009. godine. Knjige Vladimira Arsenijevića prevedene su do sada na dvadesetak svetskih jezika. Takođe se bavi prevođenjem s engleskog jezika. Živi i radi u Beogradu kao urednik beogradskog ogranka zagrebačke izdavačke kuće VBZ.
"U palanački...
detaljnije
moderator: Jasmina Vrbalov
Rođen je u Skoplju 1975. godine, diplomirao je na Odseku za komparativnu književnost na Filološkom fakultetu u Skoplju, dok je na Praškom univerzitetu završio češki jezik i književnost. Magistrirao je rodne studije na Centralnoevropskom univerzitetu u Budimpešti. Autor je romana "Planeta neiskustvo" i "Razgovori sa Spinozom". Za esej "Incest u "Buci i besu" Vilijama Foknera i "Čovek bez karaktera" Roberta Muzila" dobitnik je nagrade "Blaže Koneski", te nagrade "Utrinski vesnik - roman godine u Makedoniji" za "Razgovori sa Spinozom". Knjiga "Razgovori sa Spinozom" pojavljuje se kao prva u projektu "Sto slovenskih romana" koji je pokrenula međunarodna fondacija "Forum slovenskih kultura". Za dramu "Koraci preko granice" dobio je nagradu austrijskog i...
detaljnije
Rođena je 1971. godine u Osijeku, diplomirala je francuski jezik. Objavila je roman "Unterstadt" 2009. godine, te roman "Šamšiel", zbirke priča "Kao pas" i "Mjesečari", eseje "I past će sve maske", te zbirke poezije "Hiperbole", "Uznesenja", "Utvare" i "Sofija plaštevima mete samoću". Prevodi s francuskog i engleskog jezika. Prevela je knjige Ameli Notomb, Rolana Barta, Rejmonda Karvera, Peta Barkera, Nurudina Faraha, Alis Sebold, Musa Nabatija, Lik Besona i Pola Ostera. Živi i radi u Osijeku.
"Svoje uloge igramo ili propadamo!"
Ivana Šojat-Kuči
(Intervju za Glas Slavonije, 24. decembar 2009)
Stara Picerija: Promocija i strip izložba radova iz novog broja časopisa Symposion, sa temom "Olupina".
moderator: Ala Tatarenko
Rođen je u Lavovu, Ukrajina, 1984. godine. Smatra se kultnim ukrajinskim piscem post-sovjetske ere. Svoj prvi roman "Kult" objavio je kada je imao svega 16 godina. Pisao je i knjige za mlađu decu, veliki broj eseja i romane "Obožavanje guštera", "ARCHE", "Cilj!" i "Malo tame". Mediji su ga proglasili ukrajinskim Stivenom Kingom, a svaka od Derešovih novih knjiga pobuđuje veliko interesovanje, kako kod fanova tako i kod medija. Nekoliko istaknutih ukrajinskih izdavačkih kuća kupilo je licence za štampanje njegove knjige, a četiri od njegovih romana su objavljeni i kao audio knjige. Derešova dela prevedena su na više jezika i štampana u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Italiji.
"Bežaćemo. Celog života. Od mudrosti gomile i saveta rođaka. Nosićemo...
detaljnije
moderator: Marija Šimoković
Rođen 1953. godine u Beogradu. Književnik, od 2005. do 2009. godine ambasador Srbije u Austriji. Dobitnik je nagrada "Miloš Crnjanski", "Meša Selimović", stipendije Fonda "Borislav Pekić" i NIN-ove nagrade. Objavio je romane "Via Pula", "Astragan", "Hamsin 51", "Severni zid" i "Danteov trg", knjige priča "Pogrešan pokret" i "Staklena bašta", te knjige eseja "Yutlantida", "Deponija", "Stanje stvari", "Ruski prozor"... Romani, priče i eseji Dragana Velikića prevođeni su na mnoge jezike. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama proze.
"Umetnost je moćnija od stvarnosti, u njoj prebiva neprolazni oblik te stvarnosti koji nam u životu stalno uzmiče, jer uvek stižemo kasno da ono što tražimo ne prepoznajemo kad mu se približimo."
...
moderator: Janoš Sege
Rođena je 1976. godine u Sentešu, književnica iz Mađarske. Studirala je engleski i finski jezik na univerzitetu ELTE u Budimpešti kao i u Helsinkiju. Diplomirala je 2001. godine. Njena prva zbirka pod nazivom "Ugrofinski vampir" (Finnugor vámpír) objavljena je 2002. godine kod izdavača JAK-Kijárat. Satirična priča o vampirima koja se odigrava u Budimpešti doživela je dva izdanja. Filmska prava ove knjige otkupio je Eurofilm. Autorkini tekstovi sa bloga objavljeni su pod naslovom "Dnevnik porodilje" (A kismama naplója). Zbirka je 2004. godine dobila nagradu "Elle" u kategoriji dokumentarista. Nastavak trudničkog dnevnika su "Bebini memoari" (A baba memoárja) iz 2004. godine. Drugi roman "Komunista Monte Kristo" (Kommunista Monte Cristo) objavljuje 2006....
detaljnije
Moderator: Roland Orčik
Rođen je 1970. u Debrecenu, pisac iz Mađarske. Od 1989. do 1991. godine studirao je mađarski jezik i istoriju na Višoj pedagoškoj školi u Budimpešti, a zatim i na Filozofskom fakultetu Univerziteta ELTE. Objavio je nekoliko zbirki poezija i jednu zbirku novela, a najznačajnije delo mu je poetski roman "Paulus" ili dramska tetralogija "Stambeni park Nibelung" (Nibelung-lakópark). Treći deo dramskog ciklusa pod nazivom "Hagen ili govor mržnje" prikazalo je oktobra 2004. godine pozorište "Krug kredom" (Krétakör Színház) u budimskoj "Stenovitoj bolnici", pod rediteljskom palicom Kornela Mundrucoa. Njegov filmski pokušaj predstavlja libreto za operu u stihovima koji je pisao zajedno sa Balintom Harcošom i za koji je muziku komponovala Žofia Taler, a poslužio...
detaljnije
Medijator: Stela Šarović
Rođen je 1972. godine u Sarajevu, gde je završio srednju školu. Opštu književnost diplomirao je 1997. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu. Za priču "Histerija" 1990. godine dobio je nagradu "Ivo Andrić" na jugoslovenskom konkursu lista "Oslobođenje" za najbolju kratku priču. Sačinio je izbor dela Dušana Radovića i Dušana Petričića za knjigu "Duškova kuća". Objavio je više pripovedaka i romane "Poslednja šansa", "Sadržaj šupljine", "Feliks" i "Top je bio vreo". Za roman "Feliks" dobio je nagradu "Branko Ćopić" Srpske akademije nauka i umetnosti, a za roman "Top je bio vreo" stipendiju Fondacije "Borislav Pekić"za roman u nastajanju i nagradu "Meša Selimović" za najbolju knjigu objavljenu u 2008. godini. Po istom romanu planira se i snimanje filma "...
detaljnije- 1 of 3
- ››
