Predstavljeni pisci: Nemanja Rotar iz Pančeva, Igor Marojević iz Beograda, Mileta Prodanović takođe iz Beograda. Moderator tribine Jasmina Vrbavac, književni kritičar iz Beograda.
Mileta Prodanović ovogodišnji je dobitnik tzv. Vitalove nagrade za književnost.
Budući da sva tri autora, svaki na svoj način, u svojim delima obrađuju istoriju, razgovor se vodio o istoriji odn. meta-istoriji, mitologizaciji ili parodiji istorije i istorijske građe.
"Pisci u fokusu": Prodanović, Marojević, Rotar
Više o ovoj temi...
moderator: Ala Tatarenko
Rođen je u Lavovu, Ukrajina, 1984. godine. Smatra se kultnim ukrajinskim piscem post-sovjetske ere. Svoj prvi roman "Kult" objavio je kada je imao svega 16 godina. Pisao je i knjige za mlađu decu, veliki broj eseja i romane "Obožavanje guštera", "ARCHE", "Cilj!" i "Malo tame". Mediji su ga proglasili ukrajinskim Stivenom Kingom, a svaka od Derešovih novih knjiga pobuđuje veliko interesovanje, kako kod fanova tako i kod medija. Nekoliko istaknutih ukrajinskih izdavačkih kuća kupilo je licence za štampanje njegove knjige, a četiri od njegovih romana su objavljeni i kao audio knjige. Derešova dela prevedena su na više jezika i štampana u Poljskoj, Nemačkoj, Francuskoj i Italiji.
"Bežaćemo. Celog života. Od mudrosti gomile i saveta rođaka. Nosićemo...
detaljnijemoderator: Marija Šimoković
Rođen 1953. godine u Beogradu. Književnik, od 2005. do 2009. godine ambasador Srbije u Austriji. Dobitnik je nagrada "Miloš Crnjanski", "Meša Selimović", stipendije Fonda "Borislav Pekić" i NIN-ove nagrade. Objavio je romane "Via Pula", "Astragan", "Hamsin 51", "Severni zid" i "Danteov trg", knjige priča "Pogrešan pokret" i "Staklena bašta", te knjige eseja "Yutlantida", "Deponija", "Stanje stvari", "Ruski prozor"... Romani, priče i eseji Dragana Velikića prevođeni su na mnoge jezike. Zastupljen je u domaćim i inostranim antologijama proze.
"Umetnost je moćnija od stvarnosti, u njoj prebiva neprolazni oblik te stvarnosti koji nam u životu stalno uzmiče, jer uvek stižemo kasno da ono što tražimo ne prepoznajemo kad mu se približimo."
...
moderator: Janoš Sege
Rođena je 1976. godine u Sentešu, književnica iz Mađarske. Studirala je engleski i finski jezik na univerzitetu ELTE u Budimpešti kao i u Helsinkiju. Diplomirala je 2001. godine. Njena prva zbirka pod nazivom "Ugrofinski vampir" (Finnugor vámpír) objavljena je 2002. godine kod izdavača JAK-Kijárat. Satirična priča o vampirima koja se odigrava u Budimpešti doživela je dva izdanja. Filmska prava ove knjige otkupio je Eurofilm. Autorkini tekstovi sa bloga objavljeni su pod naslovom "Dnevnik porodilje" (A kismama naplója). Zbirka je 2004. godine dobila nagradu "Elle" u kategoriji dokumentarista. Nastavak trudničkog dnevnika su "Bebini memoari" (A baba memoárja) iz 2004. godine. Drugi roman "Komunista Monte Kristo" (Kommunista Monte Cristo) objavljuje 2006....
detaljnijeModerator: Roland Orčik
Rođen je 1970. u Debrecenu, pisac iz Mađarske. Od 1989. do 1991. godine studirao je mađarski jezik i istoriju na Višoj pedagoškoj školi u Budimpešti, a zatim i na Filozofskom fakultetu Univerziteta ELTE. Objavio je nekoliko zbirki poezija i jednu zbirku novela, a najznačajnije delo mu je poetski roman "Paulus" ili dramska tetralogija "Stambeni park Nibelung" (Nibelung-lakópark). Treći deo dramskog ciklusa pod nazivom "Hagen ili govor mržnje" prikazalo je oktobra 2004. godine pozorište "Krug kredom" (Krétakör Színház) u budimskoj "Stenovitoj bolnici", pod rediteljskom palicom Kornela Mundrucoa. Njegov filmski pokušaj predstavlja libreto za operu u stihovima koji je pisao zajedno sa Balintom Harcošom i za koji je muziku komponovala Žofia Taler, a poslužio...
detaljnijeMedijator: Stela Šarović
Rođen je 1972. godine u Sarajevu, gde je završio srednju školu. Opštu književnost diplomirao je 1997. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu. Za priču "Histerija" 1990. godine dobio je nagradu "Ivo Andrić" na jugoslovenskom konkursu lista "Oslobođenje" za najbolju kratku priču. Sačinio je izbor dela Dušana Radovića i Dušana Petričića za knjigu "Duškova kuća". Objavio je više pripovedaka i romane "Poslednja šansa", "Sadržaj šupljine", "Feliks" i "Top je bio vreo". Za roman "Feliks" dobio je nagradu "Branko Ćopić" Srpske akademije nauka i umetnosti, a za roman "Top je bio vreo" stipendiju Fondacije "Borislav Pekić"za roman u nastajanju i nagradu "Meša Selimović" za najbolju knjigu objavljenu u 2008. godini. Po istom romanu planira se i snimanje filma "...
detaljnije