franjevci
Mešoviti hor crkve sv. Blaža i Kamerni orkestar iz Zagreba održali su koncert u Franjevačkoj crkvi sv. Mihovila u Subotici, u subotu, 14. 11. 2015.
Među prisutnima od zvaničnih lica bili su Generalni konzul konzulata u R.Hrvatske u Subotici Velimir Pleša i predsednik DSHV Tomislav Žigmanov sa suprugom.
Solisti su bili:
- Ljiljana Čokljat i Renata Mihelčić - soprani
- Blanka Tkalčić - alt
- Siniša Galović - tenor
- Ivica Trubić - bas
- Orgulje: Davor Ljubić
- Dirigent: Ronald Braus
Organizatori koncerta u Subotici su bili Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Katoličko društvo za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ Subotica i Udruženje Electe Subotica.
Koncert je ostvaren uz podršku Ureda za...
detaljnije
XLI. znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu „Iz blaga samostanske knjižnice – Radnićevo Pogargegne izpraznosti od sviyeta“ održan je večeras u Franjevačkom samostanu.
Više o tome saznajte ovde iz najave događaja.
Mjesečno okupljanje vjernika kod franjevaca u Subotici dobilo je svoje ime te će se od sada zvati Susret kod svetog Antuna. Susret s temom Radost Uskrsa održan je 31. ožujka u blagovaonici franjevačkog samostana u Subotici, koja je ovoga puta primila lijep broj vjernika. U uvodonom dijelu o samom blagdanu Uskrsa govorili su p. Ivan Holetić, p. Marijan Kovačević, fra Otto Barany...
detaljnije
25. septembra 1727. godine subotički franjevci su, za potrebe izgradnje crkve i samostana, kupili u neposrednoj blizini nekadašnje tvrđave četiri kućice sa pripadajućim zemljištem. Vlasnici tih kuća Petar Vuković, Franjo Stantić, Franjo Šević i Luka Sarić potpisali su ugovor (sastavljen na nemačkom jeziku), koji je u ime viših vlasti potvrđen 14. oktobra 1727. U to vreme subotička tvrđava u potpunosti je napuštena jer su se graničarski kapetani iz nje morali iseliti još sredinom zime 1724. godine, a vojnu opremu, koja se nalazila u utvđenju, nadležne vojne vlasti prenele su u obližnji Segedin. Nekoliko godina kasnije, na mestu nekadašnje tvrđave, franjevci su podigli crkvu sv. Mihovila i samostan.
Dr. Dinko Šokčević, profesor povijesti i kulturne povijesti Hrvata, o franjevačkim samostanima: Žarišta kulturnog i prosvjetnog života.
Bajski je samostan jedan od najstarijih franjevačkih samostana na prostoru Podunavlja, odnosno Bačke, datira od XIII.-XIV. stoljeća. Za razliku od samostana u Baču, koji je najstariji i imao je kontinuitet franjevačke nazočnosti, bajski je samostan kroz povijest nekoliko puta stradao i ponovno bivao građen.
»Profesor povijesti i kulturne povijesti Hrvata na katedri za povijest Sveučilišta »Janus Pannonius« u Pečuhu dr. Dinko Šokčević rođen je u Baji, na prostoru koji je za nas bio dio i nacionalne i zemljopisne povijesti do 1918. godine, a koji nakon toga vremena živi svoju vlastitu povijest i o kojem, na žalost, zbog različitih...
detaljnije
U Subotici obeležen jubilej Franjevačkog reda misom i svečanom akademijom.
- ‹‹
- 2 of 2
