Demokratski savez Hrvata u Vojvodini cijelim je nizom svojih aktivnosti u proteklih nekoliko mjeseci posvjedočio da je svjestan važnosti popisa stanovništva kao društvenog događaja. Podsjećamo javnost da smo skupa s Hrvatskim nacionalnim vijećem bili uključeni u popisni proces – predstavnici hrvatske zajednice nalaze se u popisnim komisijama u 8 lokalnih samouprava; motivirali smo i potaknuli članove zajednice da se prijave za instruktore – one koji će obučavati popisivače, a značajan broj građana hrvatske nacionalnosti prijavljen je među popisivače na temelju naših organiziranih nastojanja. Cilj svih spomenutih aktivnosti koje smo organizirali i proveli bio je da se osigura uključenost Hrvata u upravne strukture popisa te naše određeno razmjerno sudjelovanje u samoj provedbi popisa. To nam je bilo značajno jer isto nije bilo osigurano ni zakonom ni pratećim podzakonskim aktima o popisu.
Ususret popisu stanovništva unutar hrvatske zajednice osnažili smo one aktivnosti koje za posljedicu imaju javnu priredbu ili manifestaciju, najčešće vezanu uz području kulture, koje smo koristili kao prostor za diseminaciju ključnih poruka vezanih uz popis: od onih koje se odnose na važnost ovoga društvenog događaja i nužnosti sukladnog sudjelovanja u njemu pa do slanja jasnih poruka, unatoč negativnom društvenom ozračju, o poželjnom sadržaju izjašnjavanja o nacionalnom i vjerskom dijelu identiteta. Prateći događaji u ovoj niski aktivnosti su podrške ključnih osoba u politici, prije svega iz Hrvatske, s porukama ohrabrenja Hrvatima u Srbiji. Treća linija aktivnosti je javno-mnjenska kampanja, koja se provodi pod sloganom „Znam tko sam!“. Do sada je ona najbogatija u vrstama promidžbenih materijala – od spotova i radio jinglova, preko brošura, lifleta i letaka, do oglasa u tiskovinama, i broja komunikacijskih kanala – gotovo da smo u svima prisutni. Više stotina ljudi uključeno je u raspačavanje ovoga materijala, a pokrivenost naselja u kojima žive Hrvati u većem broju je apsolutna. Istaknut ćemo kako su u svim aktivnostima sudjelovali gotovo svi aktivni subjekti u zajednici – od političke stranke, preko hrvatskih kulturnih udruga i pojedinaca, do informativnih glasila na hrvatskom jeziku, društvenih mreža kojima upravljaju Hrvati, dok je sve poslove i više nego uspješno koordiniralo Hrvatsko nacionalno vijeće. I ove provedene aktivnosti ponovno su potvrdile činjenicu da su Hrvati u Srbiji institucionalno tako ustrojeni i kadrovski ekipirani da mogu i najsloženije programe uspješno realizirati. Osim da učvrstimo opredjeljenje kod onih koji znaju tko su, ova kampanja je htjela i kod onih zastrašenih ili nesigurnih potaknuti ponos kako bi se izjasnili jasno i nedvosmisleno o tome što su.
Kao članovima političke stranke posvećene demokratskim vrijednostima u svojemu djelovanju, i ovoga puta nam je stalo da se kao slobodni i svjesni građani izjasnimo i posvjedočimo puninu istinitosti vlastitog nacionalnog i vjerskog identiteta, koji je u povijesti utemeljen a u sadašnjosti se ostvaruje – recimo bez ustezanja popisivaču da smo Hrvati po nacionalnosti, da se služimo hrvatskim jezikom (bez obzira koristimo li u svom govoru bunjevačku ili šokačku ikavicu), a da nam je vjeroispovijed rimokatolička. Tim prije jer je opće poznato da rezultati popisa imaju velike, a gdjekad i presudne, posljedice na društvene procese u socijalnoj dinamici manjinskih zajednica, koji izlaze iz okvira pukih statističkih pokazatelja. Konkretno, broj pripadnika određene zajednice izravno utječe na broj vijećnika u samoupravnim tijelima; u korištenju manjinskim pravima često se ističe upravo postotak pripadnika nacionalne manjine kao kriterij kako za primjenu određenog prava tako i za njegov opseg; on uvelike govori i o političkoj i uopće društvenoj relevantnosti određene manjinske zajednice. Sve spomenuto onda ima i značajne posljedice na budućnost Hrvata u Vojvodini, to jest Srbiji.
Svjesni svega navedenoga, Demokratski savez Hrvata u Vojvodini i ovim putem poziva sve Hrvate u Republici Srbiji da se u popisu stanovništva koji je danas počeo s ponosom izjasne kao Hrvati(ce) po nacionalnosti, da im je materinji jezik hrvatski i da su rimokatolici po vjeroispovijedi.
Tomislav Žigmanov, predsjednik
