Droplje u subatičkom ataru I. dio
.
Ko dite sam volio slušat pripovidanje stariji. Više puta je dida spominjo droplje, velike tice koje su živile u našoj i u komšinskim pustarama. Oko 1955 g.. bio sam poslom na državnom poljodilskom imanju u Čoki. U holu njeve uprave, ranije Ledererov kaštelj*, vidio sam učinjenu (punjenu) droplju. Zagledo sam je i divio se izgledu tičurine. U meni je buknila* tinjana* želja da doznam više o dropljama.
Velika droplja ( lat. Otis tarda)
Droplja iz naši pustara: pivci mogu bit teški 16 – 20 kg., kokoške su lakše za 2-3 kg. Perje njim je gravorasto*, odozdol med nogama bilo. Ne mož prnit*, teško i polagano trkom poleti. Kad leti krila razvuče široko na 1,5 – 1,8 m. Dobro i izdržljivo leti, često jedri. Živi u velikim travnatim pustarama, pašnjacima i njivama zasijanim raslinjem njoj ispod vrata – da izdaljeg nadzire ravan. U takom okolišu se rani i gnjizdi. U ravni joj se teško približit, zdravo je oprezna, a u čoporu dežura po nikoliko ovi tica. U nevolji će uzletit, al ako mož skloniće se korakom, trkom.
Rano u proliće se spariva*. U ditelni el u šašu* dola* kokoš snese 2-3 jajeta. Posli nepune četri nedilje pilići se izlegu i za par minuta korakom iđu za kvočkom*. Pilići se najprija rane bubama, pužićima, gusinama* i sl., a kad malo odrastu onda idu i zrna trava i drugi raslinja u parlogu*. Pilići su s pet nedilja kadri* letit, al zato još dosta vrimena prate mater.
Droplje do danas
Prvi put sam sridinom pedeseti godina vidio čopor droplji kad je letio sa pustare u Đali prema Martonošu. Vidio sam je prepariranu u Novosadskom muzeju. U osamdesetim godinama 19. v. na obronku pustare Hortobađ blizo Solnoka iz daljeg sam se divio na zemlji čoporu droplji. U Hortobađu su odranjivali oko 3500 droplji (2002.) za pokazivanje znatiželjnoj čeljadi. Vodiči ih vozali u fijakerima i karucama* da zagledaju živi svit pustare pa i čopore droplji.
Madžari u Devavanji kod Bekeščabe odranjivaju droplje u zaštićenom ataru di ljudima nije dopušteno zakoracit. Tamo puštaju u inkubatoru izležene piliće, ne viđaju ljude, pa se friško osamostale živit. U rezervatu pustare izmed Mokrina i Jazova iz bliza sam zagledo čopor od dvadesetak droplji. Sve drugo o dropljama sam dozno iz štiva.
Rad izgleda i mesa, krajem prošlog i početkom ovog vika su je lovili, napose izglednije, krupnije i zato privlačnije pivce. Najviše su stradale zimi u ledenim kišama, kad njim se perje sledilo i nisu mogle poletit, onda su ih vijali na konju i nemilosrdno ubijali.
Prija II. svickog rata lovasima* je bio dopušten lov na droplje. Ostalo je zapisano da je u jednom kružnom lovu 1928./29. g.u Bačkoj u okolici Vrbasa iz čopora od oko 100 ovi tica ubijeno 14 primeraka, a na kraju dvadeseti i početkom trideseti godina lovasi su u više mista ulovili po jednu - dvi droplje. Zvanično su u vrimenu od 1922. do 1935. g. u severnom Banatu ulovljene 74 droplje, a samo 1928. g. u okolici Novog Miloševa čak nji 49 (podaci su iz časopisa Ciconia, Novi sad br. 7/1998. g.). Ovi podaci cigurno nisu potpuni, jel nisu prijavljene sve ubijene i uvaćene droplje, a napose ne i one koje su uvatili lovokradice.
U vrimenu posli II. svickog rata nije zvanično zabilužen lovl droplji u subatičkom ataru, otkaleg je otirana nestankom atova još u početku XX. vika.
Posli Prvog, a napose posli Drugog svickog rata briga o prirodnom bogatstvu u našoj zemlji je dosta zapuštena, pa su nuz druge životinje i droplje ostale nezaštićene, s krajnjim učinkom da ji više nemamo. Zapravo kod nas je još jedino zadržan jedan čopor s oko dvadesetak ovi tica, u pustari izmed Mokrina i Jazova, u Banatu (l997. g.).
Nastavlja se u idućem broju
* * * * *
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
ȁtarª
mađ. (határ – granica, međa) 1. 2. dio jednog atara; 3. područje jedne države, grada, sela, pustare i sl.; 4.
buknitª
buknuti, 1. 2. za razne pojave koje se razvijaju naglo a. b. naglo izbiti [buknuo rat]
dôª
dol, močvarna udolina; nizinski spori vodotok obrastao trskom i drugim barskim raslinjem
gravorastª
njem. (grau) siv, pepeljast
gusinaª
gusjenica, ličinka insekata
kadar²ª
tur. (kadir) biti sposoban nešto uraditi, koji može što učiniti [kad legne~ je zaspat čim oči sklopi]
karucaª
tal.( carocca) laka zaprežna kola na oprugama s konjskom zapregom
kaštel/kašteljª
lat.(castellum, tal. castelo) 1. utvrđeni dvor, zamak, tvrđava; 2. oveća zgrada, katkad mali dvorac, u kojemu živi s obiteljom vlasnik majura
kvočkaª
1. kokoš koja leži na jajima ili je izlegla piliće, kokoš koja kvoca; 2.
lovas
lovac, lovak 1. onaj koji lovi životinje, lovdžija; 2. a. b. 3. 4.
parlogª
mađ. (párlog) 1. zapuštena obradiva zemlja s tragovima sasušenog kultiviranog raslinja; 2.
prnitª
prhnuti; poletjeti lepršajući (o pticama)
sparitª
spariti; 1. 2. sastaviti mužjaka i ženku radi rasploda (o životinjama); 3.
šaš²ª
1. a. bot. biljni rod trajnih zeleni lat. Carex; (u dolu; trska, rogoz, sita); b. 2. gustiš šaša, mjesto gdje raste šaš
tinjatª
tinjati, 1. gorjeti bez plamena ispod pepela; 2.
