PÒČĖTAK - POČĖLA
Neočekivan događaj
Iz štiva i tumačenja biologa dozno sam za hermafrodite, organizme koji imadu spolne organe jednog i drugog spola. Med njima su nam najpoznatiji mekušci, pužovi s kućicom u koju se uvlače (vrtni, vinogradarski). Najčešće se dadu vidit u sumraku, a ritko za dana. Sporo iđu, pa ih ne zagledamo. Nemamo naviku da ih ìdemo (jedemo), pa i zato malo znamo o njima.
Na salašu sam rođen. Cio radni vik sam poslom vezan za našu ravan. Obašo sam je uzduž i popriko, kroz šezdesetak godina ribolova najviše po dolovima, upozno sam dosta raslinja i živog svita u ritovima i oko nji. Tušta pojava u ravni ovikovičio pisanom riči i slikom. Valjda me za tȍ veličanje ravan nagradila pa sam u subatičkom ataru vidio ritko lipe njezine pojave: u letu droplje*, a vodomara* i orla ribara* u vaćanju ribe, čak dvared prilet noćnog selenja tica selica*, na strniki na paši više puti šumske golubove (blizo Malog Beograda kod Jurića), iako ih najviše ima u Selevenjskoj šumi (kod Hajdukova), vidio kako bilouška* zmija u priobalju rita uhvati i proguta žapca i dr.
Posrićilo mi se. O tom nisam ni klapioª. Prija nikoliko večeri u sumraku sam nabaso* na hermafroditizam i usliko (snimio) u bašči dva puža u parenju i trećeg koji njim se iz prikrajka prikrado iz samo njemu znanog razloga.
Za isticanje naše ravneª njezinom darivanju nikad kraja. Jevo sad i hermafroditizam vrtni pužova.
Ovikovičen pogled na ovu ritku pojavu dilim s vama, dio moji životni radosti.
Tumačenje riči i pojmova:
selidba ticaª*
više feli tzv. tica selica u našem kraju od prolića do jeseni žive raštrkane. Odjedared nam se pojave, rode, laste i dr., al tako odjedared i nestanu.
Skupe se u velik čopor i po mrkloj noći odlete/dolete. U jednom bivakovanjuª ribolova noćom u ritu kod Malog Beograda, u početku jeseni, nadziro sam pecaljke. Mrkla, tija noć. Odjedared je počo šuštit ajerª nad glavom. U tami smo spazili neizmerno širok čopor tica, u kojem su nam iznad glave letile više minuta! (Tice kroz ravan lete po tamnoj noći, klone se grabljivica.)
ajerª*
grč. lat. (aer) zrak, uzduh
čoporª*
mađ. (csoport – gomila, grupa, skupina) 1. krdo domaćih životinja; stado ovaca i sl. 2. jato ptica; gusaka i dr.; 3. rulja
bilouškaª*
barska zmija lat. Natrix natrix može narasti u dužinu do 1,5 m.; bilučkaª
bivakª*
tabor, konačište; vojnički, alpinistički itd. logor pod otvorenim nebom
bivakovatª*
napraviti bivak i boraviti u njemu; logorovati pod vedrim nebom
dropljaª*
velika droplja lat. Otis tardaª L., stepska ptica, najveća ptica koja je živila u našim pustarama, naraste do 12 – 16 kg. U Bačkoj je istrijebljena sredinom XX. vijeka, danas ih ima u jednom jatu oko dvadesetak u pustari oko sela Mokrin i od njega pustarom prema Jazovu u Banatu (2005.). U mađarskoj pustari Hortobađ (Hortobágy) ima ih oko 3.000, zatim u manjem ćoporu u mjestu Devavanja (Dévavanya) gdje su zakonom zaštićene itd.
klapitª*
sanjati, 1. (koga, što) imati snove; 2. snivati (o čemu)
nabasat
nabasati, slučajno, neočekivano naići na nekoga ili sresti nekoga
orao ribarª*
lat. Pandion haliaëtus; ptica grabljivica, snažnih pandžaª i jakog kljuna lovi pandžama u letu iz vode slatkovodne ribe
ravanª*
1. ravna površina, ravnica, nizina; 2. njive, oranice u ravnici
vodomarª*
ptica lat. Alcedo ispida, živi uz strmu obalu vode u kojoj s gnijezdi i gdje lovi ribu: stoji na grani drveta nad vodom, s nje se strmoglavi u vodu i izleti sa ribicom u kljunu (jedna od najljepši ptica bačkih dolova)
*Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subatice
***
Ne zatomit
Želim sačuvat od zaborava, a probaću i protumačit riči bunjevačkog izgovora koje do sad nisu opisane, protumačene, a hasnirane su u bunjevačkom izgovoru.
Na svaki upit - prigovor emailom ću odgovorit.
Alojzije Stantić - [email protected]
