U Pastoralnom centru „Augustinianum“ u danas je održan znanstveno-stručni okrugli stol „Identitetske sastavnice i prijepori bunjevačkih Hrvata“.
Svi zvučni zapisi sa okruglog stola će kroz vreme biti dodati u izveštaj. Od otvaranja skupa do rezimea.
U nastavku prilog "Sažeci izlaganja" je materijal dobijen od Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Sažeci izlaganja
prof. dr. sc. Milana Černelić
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doprinos etnologije proučavanju bunjevačkog identiteta i etnogeneze
Autorica će u izlaganju ukratko obrazložiti kako etnologija kao znanost, koja se prečesto poistovjećuje samo s folklorom i etnografijom, može doprinijeti nekim spoznajama o Bunjevcima, njihovom podrijetlu i identitetu. Te su spoznaje rezultat vlastitoga dugogodišnjeg bavljenja Bunjevcima i njihovom kulturnim nasljeđem, intenzivirane istraživanjima sa suradnicima u posljednjem desetljeću u okviru dvaju znanstvenih projekata: Identitet i etnogeneza primorskih Bunjevaca (2002.-2006.) i Identitet i etnokulturno oblikovanje Bunjevaca (2008.-2013). Utvrđivanje i usporedba specifičnih bunjevačkih kulturnih elemenata, distinktivnih u odnosu na druge zajednice u različitim sredinama u kojima njihovi ogranci obitavaju, dovelo je do novih spoznaja o njihovom mogućem etnokulturnom oblikovanju. Na temelju etnoloških pokazatelja ukazat će se na moguće procese koji su utjecali na njihovo nastajanje i oblikovanje u prepoznatljivu (sub)etničku skupinu, kroz doticaje s drugim narodima u okruženju u vrijeme njihovog potencijalnog formiranja i kasnije uslijed određenih povijesnih okolnosti koje su ovu skupinu odredile kao izrazito migratornu, kako u daljnjoj prošlosti, tako i u novije vrijeme. Izvora o migracijama Bunjevaca ima tek od razdoblja ranog novog vijeka, o njihovoj velikoj seobi u nekoliko migracijskih valova u XVII. stoljeću sa šireg područja Dalmacije i zapadne Hercegovine, uz koju se veže i najpoznatija i najzastupljenija predaja o njihovom izvornom prostoru. Dakako da etnološki pokazatelji ne mogu precizno određivati kronološke razine, no mogu pokušati ponuditi odgovor na pitanje, da li su to njihovi starosjedilački prostori kroz dulje povijesno razdoblje ili su ovamo odnekud doselili uslijed određenih nedovoljno poznatih povijesnih događanja. Autorica postavlja pitanja: može li etnologija „uskočiti“ kad se povijest nađe pred zidom uslijed nedostatka pisanih/pouzdanih potvrda i uz pomoć sasvim određenog metodološkog postupka dati doprinos razotkrivanju zbivanja u prošlosti, kada je riječ o životu običnih ljudi koji su nositelji određenih kulturnih značajki.
dr. sc. Slaven Bačić
Subotica
Suvremena srpska znanost o Bunjevcima
Nakon osvrta na refleksije srpskih znanstvenika o Bunjevcima do Drugoga svjetskog rata, autor u radu daje pregled stajališta najvažnijih srpskih autora različitih područja o istome pitanju od polovine XX. stoljeća pa do danas. Bunjevačko pitanje izrazito se aktualizira od početka političkoga raspada Jugoslavije u drugoj polovini osamdesetih godina.
doc. dr. sc. Živko Gorjanac
Visoka škola Józsefa Eötvösa, Baja
Neke svojstvenosti bunjevačkoga dijalekta u Bajskom trokutu u Mađarskoj
Autor u radnji prikazuje neke svojstvenosti bunjevačkoga dijalekta Bajskoga trokuta u Mađarskoj obuhvativši sva naselja gdje u tom dijelu Mađarske žive bunjevački Hrvati. Taj dijalekt opisuje počevši od nekih glasovnih svojstvenosti pa preko glasovnih promjena i vrsta riječi.
Ljubica Vuković Dulić, prof.
povjesničarka umjetnosti, Subotica
Prilog sagledavanju naivnoga slikarstva Bunjevaka u kontekstu naivne umjetnosti XX. stoljeća
Izlaganje se temelji na predstavljanju naivnih likovnih izričaja Bunjevaka iz mjesta nadomak Subotice (Tavankut, Đurđin, Žednik, Bikovo), te ih se nastoji pozicionirati u korpusu naivnoga slikarstva nekadašnjega jugoslavenskoga prostora u drugoj polovici XX. stoljeća. Rad se temelji na sagledavanju konteksta nastanka i razvitka ovoga stvaralaštva, prikazu, elementarnoj analizi radova te isticanju doprinosa pojedinih slikarica i pojedinih njihovih radova iz aspekta značenja likovnoga djela. Izlaganje ukazuje na prisutnost ove skupine seoskoga stanovništva u procesu razvoja naivne likovne umjetnosti u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata, kao dijelu procesa koji se odvija na prostoru Vojvodine, ali i šireg jugoslavenskog prostora, te koje je tek naznačeno u pojedinim likovnim pregledima.
Katarina Čeliković, prof.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica
Analitički prikaz etnografskih sadržaja u Subotičkoj Danici
Subotička Danica je najstariji crkveno-narodni kalendar Hrvata u Bačkoj, koji je pokrenuo davne 1884. svećenik Pajo Kujundžić. Kalendar je imao neprocjenjivu ulogu u prosvjeti i očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta Hrvata u Bačkoj. S obzirom na to da je kalendar bio i ostao namijenjen najširoj čitateljskoj publici, najveći broj objavljenih sadržaja odnosi se na kulturu ovdašnjeg hrvatskog puka u najširem smislu uz uvijek prisutno vjersko obilježje. Stoga se u ovom kalendaru, u njegovoj gotovo stotridesetogodišnjoj povijesti, nalaze i sadržaji vezani uz etnografske teme, od opisa vjerskih i narodnih običaja i života do književnih sadržaja inspiriranih tradicijskom kulturom. U radnji će ovi sadržaji biti predstavljeni kroz bibliografsku obradu po temama, uz registar autora.
dr. sc. Mario Bara
Institut za migracije i narodnosti, Zagreb
Konstruiranje identiteta: bački Bunjevci i različite paradigme o podrijetlu i suvremenom identitetu
Posljedice povijesnih okolnosti koje su utjecale na nacionalno identifikacijske procese u bačkih Bunjevaca vidljive su i u sadašnjosti. Bunjevci koji se ne smatraju Hrvatima u procesu oblikovanja „bunjevačke nacije“ nastoje oživjeti napuštene paradigme u kojima se traže temelji samobitnosti Bunjevaca kao naroda koji nema etničke veze s Hrvatima. 'Razgraničenje' Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima i Hrvata nastoji se pojačati suprotstavljanjem bunjevačkih subetničkih identitetskih sastavnica hrvatskom nacionalnom identitetu. Kako bi se ovim aktivnostima dao znanstveni legitimitet pokrenuti su i znanstveni skupovi koji tematiziraju podrijetlo i identitet Bunjevaca ne Hrvata. Zbog nepostojanja znanstvenih resursa i stvaralačkih potencijala među dijelom bačkih Bunjevaca koji se ne smatraju Hrvatima u tim aktivnostima značajnu ulogu imaju članovi srbijanskih znanstvenih i kulturnih institucija. Nastojanja da se iz subetničke osnove bačkih Hrvata Bunjevaca i njihovih govora, koji pripadaju jednom od najraširenijih hrvatskih dijalekata, standardizira novi jezik i oformi nova nacija sukobljavaju se sa znanstvenim spoznajama i demokratskim standardima u odnosima prema nacionalnim manjinama. Obnavljanjem odbačenih znanstvenih paradigmi proces izgradnje „bunjevačke nacije“ dobio je jednu prividnu, složeniju formu iako je sadržajno ta forma neutemeljena.
dr. sc. Jasminka Dulić
NIU „Hrvatska riječ“, Subotica
Korelati nacionalnog identiteta bunjevačkih Hrvata
U izlaganju će se izložiti dio rezultata empirijskog istraživanja koji su Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i NIU „Hrvatska riječ“ proveli o socijalnim i etničkim stavovima, vrijednostima i nekim osobinama ličnosti Hrvata u Vojvodini. Istraživanje je provedeno 2013. godine na uzorku od 321 ispitanika. U ovom radu ispituje se odnos između vrijednosnih orijentacija, stavova i nacionalnog identiteta s ciljem da se utvrdi koje su specifične vrijednosti i stavovi značajni korelati nacionalnog identiteta Hrvata u Vojvodini. Na taj način tragamo za odgovorom na pitanje zašto se neke osobe u većoj mjeri od drugih identificiraju s vlastitom nacijom.
Tomislav Žigmanov, prof.
Zavod za kulturu vojvođanski Hrvata, Subotica
Nijekanje hrvatstva Bunjevaca u Zborniku radova sa simpozijuma „O Bunjevcima“
Nijekanje hrvatskoga podrijetla Bunjevaca aktualizirano je u Srbiji koncem 80-ih godina XX. stoljeća. Ovaj složeni proces je do danas imao različitu dinamiku i intenzitet, generirali su ga brojni subjekti i odvijao se na različite načine u brojnim područjima društvenoga života. Osim mjera političke provenijencije, nijekanje hrvatstva Bunjevaca postojalo je i u prostoru srbijanske znanosti. Analizu dijela te i takve intencije – narav, vrste, argumentacija… – donosimo u radnji koja analitički referira na sadržaj publikacije Zbornik radova sa simpozijuma „O Bunjevcima“. Simpozij je održan u Subotici od 7. do 9. prosinca 2006. godine u organizaciji Nacionalnoga vijeća bunjevačke nacionalne manjine i Srpske akademije nauka i umetnosti, a u Zborniku je objavljeno 15 radnji iz povijesti, jezikoslovlja i etnologije, koje potpisuju srbijanski znanstvenici i publicisti iz redova onih Hrvata koji sebe imenuju samo Bunjevcima.
