Oto Sekereš
U okviru dugogodišnje dobre saradnje upravljača zaštićenih područja u okolini Subotice, Javnog preduzeća „Palić – Ludaš“ i Nacionalnog parka „Kiškunšag“ iz Mađarske, održana je tradicionalna razmena čuvarske i stručne službe, posetom kolega iz mađarskog nacionalnog parka.
Tokom boravka, obe stručne i čuvarske službe su obišle zaštićena područja, zajedno učestvovale u monitoringu strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta biljaka i životinja, unošenju podataka u karte, uklanjanju otpada i sprovođenju mera aktivne zaštite prirode. Poslednjeg dana boravka, 22. maja, je obeležen Međunarodni dan biodiverziteta, markiranjem ptica na jezeru Ludaš.
Analizirajući rezultate sa terena, zaključak je da mere aktivne zaštite prirode...
detaljnije
Tema ovogodišnjeg Dana Ludaša je bila je Ekoturistička mapa zaštićenih područja i aktivna zaštita prirode ispašom vodenim bivolima.
U prilozima o tome govore Marta Dobo, direktorica JP Palić Ludaš i Oto Sekereš,čuvar zaštićenog područja.
Ekoturistička mapa će odlično posužiti svima zainteresovanima koji žele da obiđu, sami, bez potrebe za vodičem, ovo područje bogato pticama i vodenim životinjama.
Ovo je 42 godine od kada je ludoško jezero listi Ramsara.
Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. februara 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Čuvari prirode su u obilasku jezera primetili jednu guska da leži na ledu i uspeli da je "uhvate". Imali su šta videti. Prebijene noge i ranjeno krilo je bio pokazatelj da je gusku pogodio (krivo)lovac ali kada je pala on nije smeo da je pokupi sa leda, da ne bi postao ronilac u Ludošu.
U pitanju je velika lisasta guska, koja je lovna divljač i može da se loviti ali ne na zaštičenom području, kao što je jezero Ludoš.
Drugi problem u ovom slučaju kada se tako pogođena ptica ostavi tamo gde padne je to što može da bude primećena od orlova, koji su strvinari i da bude pojedena.
Zašto je to problem?
Pa ako je sačma kojom je pogođena od olova a ne čelika, ptica će biti smrtno otrovana olovom koja je ostala u mesu ptice i eto dodatni gubitak zaštičenih orlova....
detaljnije
U ovo doba godine ekipa JP Palić Ludas radi zimski cenzus - brojanje ptica na čitavom području Srbije a i šire. Cilje saznati kojih ptica ima na ovom području kao i približan broj istih.
Najviše imamo divljih gusaka, i to na Ludašu oko 5000, dok o ostalom govori Oto Sekereš, čuvar zaštićenog područja u prilogu.
Dojavom građana i brzim izlaskom na teren čuvari zaštićenog područja JP Palić Ludaš sprečili krivolov ribe izvadivši prethodno postavljene mreže u dužini oko 150 m.
Više o tome u prilogu od Saša i Otoa.
U sklopu IPA projekta Održivo upravljanje vodenim staništima prekograničnog sliva jezera Palić-Ludaš (Sustainable wetland management of the Transboundary Palic-Ludas catchment area - SweM-PaL HUSRB/1602/12/0014), kao partner, Javno preduzeće "Palić-Ludaš" organizovalo je seminar za korisnike prostora projektnog područja (od stanovnika, do predstavnika raznih organizacije, institucije).
Više o tome od Vinka Tamaša, koordinatora projekta.
Čuvari zaštićenog područja JP Palić Ludas, tokom dana su imali poziv od stanovnika obale sektora IV, koji su im dojavili da su primetili mrežu u vodi jezera Palić.
Krivolovci su postavili mrežu radi hvatanja smuđa, i na žalost sedam velikih primeraka ove ribe, koja je neophodna radi oporavka narušenog ekosistema jezera, bile su uginule, dok su tri oslobođene zamke i vrađene nazad u vodu.
Više o tome u prilogu, od Saše i Otoa.
Grupa studenata sa sveučilišta u Zadru, odjel za Geografiju, nalaze se na studijskom putovanju i pri tome kao destinaciju u Srbiji izabrali B.Topolu i jezero Ludoš gde ih je ekipa JP Palić Ludoš dočekala i dala kratak opis šta i kako je ovo zaštićeno područje.
U prilogu docent Marica Mamut govori o utiscima sa puta.
Na vizitorskom centru pored jezera Ludaš, ekipa iz JP Palić Ludos, danas je obeležila Dan zaštite prirode, alias Ramsarske konvencije, sa posetom učenika Hemijsko-tehnološke škole i njihovim gostima, učenika srednje škole iz Slovenije. Tom prilikom su im održana predavanja o Subotičkoj peščari i prikazano prstenovanje ptica.
Prilika je to bila i da se ukaže na primer kako je jedan od bivših učenika Hemijsko-tehnološke škole, Milan Vukotić, posle završetka studija i mastera održivog razvoja i zaštite prirode, dobio šansu da se zaposli u državnoj firmi kao čuvar zaštićenog područja, što je u sadašnjim prilikama u našem okruženju gotovo nezamisliv poduhvat.
Prilog sa obilaska hranilišta za ptice grabljivice na Makovoj sedmici u blizini granice sa Mađarskom.
