Alojzije Stantić
Ono prija svratio sam kod prijatelja poljodilca, oca sedmero dice. Ko i toliki drugi poljodilci i on jedva sastavlja kraj s krajom. Dica su mu dobri đaci, a svi rade ono za što su kadri. Ne jada se nad sudbinom. Vazdan pripovida kako je, dobrim prija, naš viđeni pridnjak skupio čeljad oko njeg i nauku njim pripovido kako bi mogli zaradit štogod pride običnog posla. Spominio je i da bi obitelj s više dice mogla izać na kraj s nedaćama i doći do boljitka životni prilika, ako bi se latili kopunit pivce, jel kopunovi imaju dobru prođu.
Čim su se razišli šereti su učenom pridnjaku, sa smijuljom ispod brkova, nadili ime Naš kopun.
Kopun
Od posli II. svickog rata kopuni se polagano zaboravljaju. Danas je sve više naše čeljadi koja i ne...
detaljnije
Večeras je u dvorani HKC "Bunjevačko kolo" održano deveto po redu Malo prelo, ove godine ko Tètino prelo, koje je priredio deveti put po redu poznati ugostitelj Ivica Gurinović, u nazočnosti oko 150 gostiju. Ove godine domaćica prela je bila Marija Šabić, poznata subatička modiskinja, koja je ugostila:
- gradonačelnika Subotice Sašu Vučinića sa suprugom,
- predsednika Skupštine grada Slavka Paraća,
- načelnicu Severno-bačkog okruga Eržebet Kiš,
- generalnu konzulicu Republike Hrvatske u Subotici Ljerku Alajbeg,
- pomoćnu konzulicu Republike Mađarske u Subotici Angelu Gergelj,
- te počasne i druge neimenovane goste iz Zlatibora, Beograda i drugih gradova iz Republike Srbije.
Goste je muzikom do praskozorja dvorio orkestar Neven...
detaljnije
Vrime čini svoje - kaziva se često, a sve češće i potvrđuje. Danas se čeljad zanimaje najviše za kojekake tehničke novotarije te gledanje i slušanje medija (radio, TV i dr). Za nove visti još kojekako ima se vrimena, al je sve manje vrimena i želje da se sitimo adeta koji su se držali naši stari.
Skoro svi su starovinski adeti dospili samo u pismena, koje jedva ko i da čita, a samo uporni podikoje čuvaje koliko-toliko da se ne zatome.
Kadgod je najviše adeta bilo u vrime kad su ljudi, većinom poljodilci, bili najdospiveniji. Najviše je adeta bilo u promini kalendarske godine, tj. kad se Sunce sve više gubilo iz vidokruga, a onda je odjedared skoro priko noći dan počimo bit sve duži, a to je bio i znak buđenja prirode i početak novog života.
Taka je u nas druga...
detaljnije
Žene iz udruge "Vridne ruke" 5. prosinca (decembra) su u Maloj Bosni po peti put priredile izložbu božićnjaka s pratećom izložbom božićni čestitki i adventsko-božićni rukotvorina.
Marija - Maca Bošnjak jedna je od vridni žena koja se podmetnila da će u Maloj Bosni skupit na izložbu božićnjake i rukotvorine s temom Adventa i Božića. Ne samo da je ispunila ričeno, nego je organizirala i do sada najveću i najbogatiju izložbu na kojoj su predstavljena čak 34 božićnjaka. Dobrim više neg što je to do sad uspilo ikom ko se laćo ovakog posla.
Med izlagačima je bilo najviše božićnjaka iz Male Bosne (18), al su svoje božićnjake donele i žene iz Subotice, Starog Žednika, Novog Žednika, Tavankuta i Bajmoka. Fale je vridno što su njim došla i božićnjakom i dica iz Osnovni škula ″Đuro...
detaljnije
Kata Kuntić: Bunjevački bili šling
Dana 21. listopada puku je pridstvaljena knjiga Kate Kuntić o bunjevačkom bilom šlingu. U knjigi je rič o ručnom radu naši stari, najviše salašarki, a donekle i žena iz naselja, koje su ovim ručnim radom kitile rubeninu i druge stvari sašivene od postava. Tušta komada rubenine okitito je pučkim ručnim radom i oni zrače takom lipotom da je to dika svih Bunjevaca, al i velika briga jer se o tom ručnom radu moraje starat da se ne zatomi.
Ko se zdušno zauzima da od zatomljenja sačuva što više talovani dični starina: adete, starovinsku narodnu nošnju, ritku izglednu rukotvorinu, umotvorinu, stvari hasnirane u svakidašnjem životu, opisiva ulomke iz života koje je zatomio napridak civilizacije, taj zna cinit prave vridnosti i...
detaljnije
Srićnici smo jel smo doživli i dično 8. kolovoza 2010. otpravili stotu misu zafalnicu od prve Dužijance koja je javno proslavljena u Kerskoj crkvi (sv. Rok) 8. kolovoza 1911.
Svetkovinu su nam uveličali kardinal Vinko Puljić i biskup Ivan Penzeš, a od civilni pridnjakja Saša Vučinić purgermajstor (gradonačenik) Subatice i njegov pomoćnik Pero Horvacki, Sepsei Csaba dopridsidnik Skupštine Grada Subotica, a od drugi važni pridnjaka: dr. Korhecz Tamás pridsidnik Madžarskog nacionalnog vijeća; Mandler László pridsidnik Nimačkog nacionalnog vijeća; Ljerka Alajbeg, generalni konzul RH u Subotici, Svetlana Božinović savjetnik i Marko Paškvan tajnik Veleposlanstva RH u Beogradu, Beat Smith konzul Ambasade évajcarske u Beogradu, Ninoslava Zekovič iz GU Zagreba, Marija Hećimović iz...
detaljnije
Prid nama je svetkovina centralna svečanost Dužijanca 2010. sa zafalnom svetom misom na kojoj će u prinosnim darovima bit blagoslovljen somun kruva, a njeg će bandaš svečano uručit domaćinu grada purgermajstoru (gradonačelniku).
Štijemo i slušamo kako čeljad raspredaje o svetkovini Dužijanca, pa su se mašili i obitejske dužijance: šta je, čija je, kako je nastala, zašto je prigrlila crkva i sl.
Mislim da ćemo (donekle) metnit tačku na raspredanje ako da Bog i objavimo knjigu Obiteljska dužijanca, koju smo (Lazo Vojnić Hajduk i ja) dogotovili i spremamo je za tisak. S njom ćemo rastumačit tušta čeljadima nepoznate pojmove: ris, risar, rukovetačica, bandaš, pripelica u risu, razvoj košenja od glinenog srpa do traktorske samovezačice, zašto je važan prlj u ručnom košenju,...
detaljnije
Poslidnji pokladni četvrtak je kod tušta naroda poznat pod imenom - Debo četvrtak. Naši su stari tirali (ponavljali) da tog dana triba ist devet puti, da se čeljade dobro potkoži, da bude zdravo. Po starovinskom narodnom virovanju čeljade je zdravo ako je dobro potkoženo, a bolesno je mršavo čeljade. To je bilo pravdanje kako bi se čeljad još jedared dobro naila, al i zato da se poide sva pokladna mrsna rana, koju ne mož dugo čuvat, a korizma je dugačka i nemrsna.
Salašarima nikad nije teško otpravit Debo četvrtak, je l su dotleg već obavili velik disnotor, puni su mrsne rane i ne tribaju šporovali, kako su se niki pravdali: ″naisćemo se soparnog ila u korizmi″.
Kadgod Debo četvrtak nije bio zapovidan blagdan, al su ga čeljad poštivali ko svaki neradni dan, radili su samo...
detaljnije
Spomendan sv. Lucije, u narodu zvane Luca je 13. prosinca. U isti dan, ove godine, padaje i Materice koje su Bunjevcima važniji blagdan, zato će se Lucin spomendan proslavit samo s najnužnijim adetima.
Od više kršćanski mučenica i svetica s tim imenom jedna od najpoznatiji je Lucija, rodom iz Sirakuze na Siciliji. Lucijin život poznat je po po legendama, al njeno ime se spominje i u Kanonu (popisu katolički svetaca) što znači da nije izmišljen lik. U vrime cara Dioklecijana poznatog po progonu kršćana, Lucija je oko 303. godine ko kršćanka mučena i usmrćena mačom. Saranjena je u rodnoj Sirakuzi.
Lucija spada med najomiljenije svetice starog vrimena, a njezino štovanje razvilo se u Sridnjem viku, ko nasliđe iz Starog vika. Dok je važio Julijanski kalendar spomendan sv....
detaljnije
Mala Bosna
Božićnjak je etnološka vridnost – dika Bunjevaca. Koji Bunjevaca? Bunjevaca - Bunjevaca, Bunjevaca - Hrvata, Bunjevaca - pokršteni Srba, Bunjevaca - Jugoslavena, Bunjevaca ... ? Koji? – Pa, svi Bunjevaca virnika, pa i nevirnika, koji dobro znadu šta su, koji poštivaje ovu starinu, koji se š njom diče. Jel nuz dužijancu božićnjak je taka etnološka vridnost koji drugi narodi oko nas nemaje.
* Na svickoj izložbi obrednog peciva 2002. godine koja je održna u Brotmuseumu (Muzej kruva u Ulmu, Nimačka), med dvadesetak zemalja izlagača, naš božićnjak je dobio je počasno misto, omah na ulazu u izložbenu dvoranu.
* O božićnjaku, obiteljskom betlemu dosta znamo. On je zato napravljen da ga dica i druga nepismena čeljad znadu proštit jel na njemu tice (figure)...
detaljnije
