Lični stav
Sekularna udruga građana „Stop klerikalizaciji Božića!“ na sinoćnjem je protestu javno izrazila svoju zabrinutost uslijed rastuće tendencije povezivanja Božića s kršćanskom religijom.
„Mi živimo u sekularnoj državi i očekujemo da kao i svi normalni ljudi proslavimo Božić, praznik pozitivne energije i tolerancije. Međutim, vjerski fanatizam zaista nema ni granice ni mjere. Odjednom se popovi našli pozvani prodavati bajku o nekom tamo Isusu koji se rodio od djevice (otkad djevice rađaju molim vas?) o kojima se brinuo neki zanatlija koji pak nije biološki otac jer pravi je otac nepoznat, tj. neki sijedi starac s nebesa poslao je goluba, kako oni vele – Duha Svetog, te je golub sišao i djevica je začela?! Ma dajte molim vas! Živimo u 21....
detaljnije
Kako ćete najlakše uloviti majmuna? Prije par godina gledao sam dokumentarnu emisiju o životinjama u kojoj je prikazan domišljat način hvatanja našeg „rođaka“. Genijalnost zamke sastoji se tek u dobrom poznavanju naravi ove životinje. Jedan običan drveni sanduk s hranom s otvorom u koji majmun može pružiti svoju šaku. Kada se dohvati hrane, šaku, naravno, ne može izvući jer ju je čvrsto stisnuo. Ironije radi, majmun ni po koju cijenu neće pustiti hranu iz ruke, makar osjetio opasnost u svojoj blizini. Na sve načine će pokušavati osloboditi se, ali šaku neće otvoriti. Spreman je čak uginuti bizarno zarobljen kraj sanduka s hranom. Radi malo sjemenja u zgrčenoj šaci žrtvuje svoju slobodu, svoj život. Sva drama njegove egzistencije i spasenja ovisi o zgrčenosti ili...
detaljnije
Klinci znaju postaviti pitanja koja nas „velike“ ostavlja u neobranom grožđu. Tako mi je malac iz prvog razreda osnovne zadao teološku glavobolju – odlazi li Bog na godišnji odmor? Zar se nikada ne umori? Koliko simpatično i dječje iskreno, pitanje nije nimalo naivno. Tek u skicama imamo razrađenu teologiju odmora nasuprot teologije rada. Najdulju domet diskursa svodi se na neradnu nedjelju i to je to. Svima je jasno da je čovjeku potreban odmor i tu prestaje rasprava. Ali zar u pozadini stvari ne stoji nešto puno dublje, božanskije, nešto što se ne svodi samo na prestanak rada, opuštanje te ponovno vraćanje poslu? Pitanje radoznalog klinca tiče se preispitivanja odnosa antropologije i teologije; ukoliko nam je potreban odmor a stvoreni smo na sliku Božju, što to...
detaljnije
Najprije, predočeni tekst nije o J. K. Ona je tek paradigmatski uzorak jedne daleko šire fenomenologije razmjera daleko opsežnijih od ovoga promišljanja. Uloženi misaoni napor nije isprovociran voljom za diskreditacijom, omalovažavanjem ili ismijavanjem, nego tek dokonošću pisca i viškom slobodnog vremena. Suočiti se s problematikom o kojoj će biti govora u ovom nazovi filozofsko – satirično – utopijskom uratku moguće je tek u otklonu od redovnog i izletom u izvanredno. Pritom, konstantno moren mišlju nije li se kako drugačije mogao osmisliti vremenski vakuum nastao uslijed prvomajskih praznika (okrenut roštilj npr.) te strahom od nedoraslosti na sebe preuzete zadaće, bojažljivo se trsim zakoraknuti u agoru u kojoj, budimo iskreni, mišljenje jednog teologa naliči na...
detaljnije
Uzalud vam trud birači
Kad politika postane religija
Prije nego mi uputite opasku kako nije dolično da jedan svećenik govori o politici, već imam spreman izgovor; ukoliko politika poprimi religijske motive, tada to neizbježno spada u domenu promišljanja jednog teologa. Protekla kampanja te (današnji) izbori u Srbiji ne nude ništa drugo osim političkog profetizma i mesijanzima, koji se, nažalost, na ovim terenima jako dobro prima. Među narodom više je nego očit stanoviti umor od potrošenih političkih aktera koji nude tek prepucavanja i slatkorječive floskule. Pitanje je presudno: ako smo toga svjesni, zašto nema promjene? Zašto uvijek ista recikliranja s unaprijed izvjesnim ishodom? Prije...
detaljnije
Naočigled nemaju veze jedno s drugim. Ili, možda ne zamjećujemo snažnu poveznicu? Zamislite da vašem malenom djetetu ispričate priču o Crvenkapici koja bi završila tako što je zločesti vuk pojeo baku i djevojčicu i čiča miča gotova priča?! Vjerujem da bi dijete osjećalo nelagodu, ako ne i zaplakalo. Ono prirodno osjeća da Crvenkapica i baka moraju živjeti jer su dobre i nevine, a zli vuk ne može imati zadnju riječ u toj priči. Grimmovi junaci su nemoćni i bez šanse pred snagom opakoga vuka. Netko ih mora spasiti! Međutim, zlo može pobijediti samo onaj koji poznaje njegovu razornu moć ali i njegove slabosti (u trenutku najvećeg trijumfa vuk spava, oholost i halapljivost su ga učinili ranjivim – vrhunac zla početak je destrukcije prividne moći). Kolike li su samo oči...
detaljnije
Povijest čovječanstva bilježi mnogovrsne tipove latrije. Pored one jedine prave latrije, tj. štovanja usmjerenog pravomu Bogu, postoje i one druge, najčešće idolatrija i egolatrija. Štovanje lažnih božanstava danas je gotovo u krizi spram sveprisutnog sebečašća, odnosno egolatrije. Dok se pred lažnim bogom još rijetko tko pobožno pokloni, iskazujući pritom barem svoju malenost pred iluzornom stvarnošću, divinizirani se čovjek nema više komu drugom pokloniti osim samome sebi, gubeći pritom bilo kakvu svijest inferiornosti pred drugim i samim sobom.
Opasnost ovih dvaju latrija konstantni su pratitelji čovjeka. Ni Isus nije bio pošteđen. I njegov je ego bio ugrožen idolatrijom (meni se pokloni! – đavlu) i egolatrijom (pretvori kamen u kruh! – samodostatnost – živjeti samo o kruhu a...
detaljnije
„Gospodinu treba“ Lk 19,34
Magareća posla, tvrdoglav ko' magarac, sjediti u magarećoj klupi, imati magareće uši, itd., samo su neki od mnogobrojnih epiteta koji se pridijevaju pripadniku ljudske vrste, koji je to, više ili manje, nečim zaslužio. U kulturi našega i drugih naroda, otkako je svijeta i vijeka, uvriježio se običaj pripisivanja osobina, mana i navika s karakterističnim oznakama pojedinih životinja. Tako je magarac, ta simpatična životinja čudesno lijepih ušiju, uvijek na tapeti kada su u pitanju glupost, lijenost, tvrdoglavost, nepokornost… U židovsko-kršćanskoj religijskoj simbolici slika ovce (janjeta, stada) dobila je povlašteni položaj, što dakako, ne možemo reći kada se radi o magarcu.
Srećom...
detaljnije
Priznajte da vas je šokirao i možda blago sablaznio naslov ovog teksta! Prije biste tako što očekivali u prevladavajućem žutilu dnevnih tiskovina i tabloida. Možda ste pomislili da je ovo karakteristični marketinški pokušaj podvaljivanja škakljivih pikanterija radi privlačenja pažnje čitatelja? Ako ste to pomislili, na dobrom ste putu! To mi je i bio cilj – podvaliti vam nešto što će vam zagolicati pažnju i natjerati vas da do kraja pročitate ovo ekskluzivno adventsko promišljanje. Tko ima osjetljiv katolički želudac, njemu posebno preporučam pročitati ovaj tekst.
Najprije ću ustvrditi da su epiteti iz naslova duboko teološki i marijanski. Blažena Djevica Marija je najprije, kako rekoh, šarmantna. Za osobe koje osvajaju nastupom,...
detaljnije
Na poprištu stravičnog terorističkog napada u Parizu zbio se jedan sporadični ali simboličan događaj. Mladi pijanist Davide Martello pred okupljenim je prolaznicima zasvirao pjesmu „Imagine” Johna Lennona. Kultna pjesma poznatog glazbenika grupe „The Beatles” iz 1971. svojevrsna je himna pacifizma i Hippy pokreta, koja u svom tekstu nudi svijet bez „religije, zemalja, zastava, politike i vlasništva”, te „svjetsko jedinstvo” kao moguće načine uspostavljanja mira na zemlji: Zamisli da nema raja, lako je ako pokušaš, da nema pakla ispod nas, samo nebo iznad nas… Zamisli da nema država, nije teško, nema razloga da se ubija ili mre, i nijedne religije. Zamisli da svi ljudi svoj život u miru žive. Bratstvo među ljudima. Zamisli da svi ljudi dijele čitav svijet…
... detaljnije
Sinoda biskupa koja se ovih dana održava u Vatikanu pod okom pape Franje poprilično je žučna i bučna, a tema joj je brak i obitelj, s naglaskom na rastavljene i ponovno oženjene/udane, kakvih je u Katoličkoj crkvi sve više i više. Govori se o potrebi zauzetije priprave mladih za ulazak u doživotno bračno partnerstvo. Međutim, kako osokoliti mlado čeljade pred dramom pitanja koje si neminovno postavlja: kako danas ostati vjeran obećanjima danim jednoj osobi dok ih „smrt ne rastavi“? Doživotna obećanja strašnija su od smrti!
Kao mali prilog promišljanjima o ovim temama ističem prinos francuskog filozofa Fabricea Hadjadja, židovskog obraćenika na katoličanstvo. U svojoj knjizi „Dubina spolova – mistika tijela“ progovara o vjernosti kroz tri modela življenja partnerstva koja opstoje...
detaljnije
Njemački filozof Nietzsche jednom je rekao: „Vjerovao bih u Boga koji bi znao plesati“. I što Bog da, nije povjerovao! Valjda je, siroma', od kršćanstva očekivao kakvu naznaku Božje razigranosti, vedrine, humora… Raskolačene oči i patničke grimase otkupljenika, kršćanstvo blijedih lica, donekle je utrlo put njegovu nihilizmu. Možda je Nietzsche doista u pravu!? Bolje uopće ne vjerovati nego „furati“ mazohističku sliku Boga i vječito lelekati nad trivijalnim tričarijama, kako mi kršćani to nekada znamo.
Mogu li kršćanstvo i kršćani ponuditi alternativu? Može li naš Bog zaplesati i nasmiješiti se pa ničeanskim antikristima razgaliti srce? Bog i humor? Stavljeno jedno uz drugo...
detaljnije
Nedavno, u okviru filmskog festivala na Paliću, organiziran je okrugli stol s temom: „GMO: ekološki i ekonomski rulet“, na kojem su sudjelovali znanstvenici s Instituta za ekonomiku poljoprivrede prof. dr. Miladin Ševarlić i dr. sc. Tatjana Brankov, zatim Nenad Novaković (Organic Control System), Marija Kalentić (Danube Soya) te moja malenkost. Svi navedeni izlagači zagriženo su zagovarali organsku hranu nasuprot genetski modificiranoj. Žao mi je samo što nije bilo i druge strane kako bi rasprava bila dinamičnija. No, sve u svemu, tema je aktualna i drago mi je da sam pozvan sa strane Otvorenog univerziteta kao teolog progovoriti o zadanoj problematici.
Ono što je prisutne živo zanimalo jest stav Crkve o GMO. Kao i na skupu, tako se i u ovom tekstu ograđujem ne bi li tko...
detaljnije
Još od Ezopova vremena (6. st. pr. Kr.) pa sve do danas djeci se priča o radoholičaru mravu koji je cijele godine bjesomučno radio i stjecao, kako bi na zimu imao što jesti te o dokonome umjetniku cvrčku koji je pjevao Suncu i divio se stvorenoj stvarnosti. Poučak basne nam je dobro poznat: kapitalist mrav je model koji se nameće i preporuča a kontemplativac cvrčak je ljenčina i hedonist kojemu ostaje jedino skapati od gladi jer se njegova vizija stvarnosti potire sa zasadama pragmatizma i utilitarizma. Pisac ovih redaka, možda po prvi puta od vremena Ezopa, nastojat će učiniti povijesni revizionizam i rehabilitirati neshvaćenoga Božjega boema te ukazati na cvrčkov žitak kao...
detaljnije
Rad je od majmuna stvorio čovjeka. Barem tako kažu drugovi Engels i Marx. Nemojte se štrecnuti, dragi čitatelji, ako se donekle složim s njima. I sin nekadašnje komunističke zemlje, Karol Wojtyla, napisao je encikliku „Laborem exercens“ („Radom čovjek“), gdje tumači da je čovjek živo biće koje, za razliku od svih drugih (pa i majmuna), može raditi. Odrastao u marksističkom ozračju, Wojtyla dobro poznaje marksizam, ali mu se ne suprotstavlja izričito, nego ga elegantno nadvisuje. Uči da čovjek radom ostvaruje svoje čovještvo. Radom biva čovječniji, uljuđeniji, od primata (primitivca) postaje homo laborans. Možda su se i Wojtyla i spomenuti drugovi inspirirali onom Isusovom „Otac moj neprestano radi stoga i ja radim“ (Iv 5,17). U radu doista ima nečeg stvarateljskog,...
detaljnije
U zadnje vrijeme primijetih kako brojni vjernici i nevjernici oduševljeno 'dilaju' navodne riječi pape Franje koje glase:
„Nije nužno vjerovati u Boga da biste bili dobar čovjek.“
„Tradicionalno vjerovanje u Boga čak je pomalo i zastarjelo.“
„Netko može biti duhovan, ali ne i religiozan.“
„Nije nužno ni ići u crkvu i davati joj novac.“
„Za mnoge crkva može biti i priroda.“
„Neki od najboljih ljudi kroz povijest nisu vjerovali u Boga, dok su mnogi koji jesu radili najgore stvari u njegovo ime.“
Nakon ovih misli dobro je zapitati se – je li papa Franjo uopće katolik?
Ovim...
detaljnije
Kolega s treće godine zapeo je na ispitu iz Trojstva i zamolio me za pomoć: da mu u par rečenica objasnim to neobjašnjivo otajstvo. Pomislih u sebi – toliki sveci i teolozi kroz stoljeća pokušavaju prodrijeti u misterij koji nadilazi ljudski razum a on od mene traži objašnjenje u par crtica! Ne htijući ostaviti kolegu na cjedilu a opet pomalo isprovociran njegovom željom da neizrecivo strpam u nekoliko nemuštih natuknica, odlučih se pristati na njegovu igru.
Piješ li kad' nes kavu? Naravno, 3 u 1, odgovori. Odlično, rekoh! Koje supstancije u sebi sadrži nes kava? Začuđeno me pogleda ne sluteći kud ovo vodi. No? Upitah nestrpljivo. Pa sadrži kavu, mlijeko i šećer, odgovori gledajući me netremice otvorenih usta. Bravo! Nastavih s izlaganjem; kad skuhaš nes kavu 3 u 1 i okusiš je,...
detaljnije
Jedan sam od (mnogih) nekarizmatičnih svećenika koji nema na raspolaganju 'posebne' sile i darove Duha Svetog. Shodno tome zaslužno nosim zvanje svećenika opće prakse. Moja misa je jedna od onih običnih – prema rubrikama iz misala; ruke su mi propisno raširene – nikad iznad glave, nikad s gitarom u ruci; padanje na mojoj misi događa se tek uslijed nedostatka zraka ili propovijedi skromnijih decibela; Isus u mojoj pokaznici ne izaziva navalu klanjatelja kao što bi Isus u pokaznici nekog ne-običnog karizmatika. U prilog mojoj običnosti pogoduje još i ljubav prema pučkim pjesmama i gregorijanskom koralu. Slabo divanim u egzotičnim jezicima i, naposljetku, možda kao najveći 'dokaz' mojoj nekarizmatičnosti – smatram da Duh Sveti puše i u institucijama (hijerarhiji) Crkve a ne isključivo...
detaljnije
Duboka otajstva naše kršćanske vjere – zeko, šunka i farbano jaje, presudna su za razumijevanje stvarnosti Kristova uskrsnuća. Njihova odsutnost ili nedostatno pridavanje pažnje istima, dovode u pitanje sâm događaj Isusova prelaska iz smrti u život. Teološki argumenti praznoga groba, smotanih povoja, ukazanja… čine se gotovo jalovima ukoliko nije zamirisala šunka s mladim lukom i hrenom iz uskršnje košarice koja je, da parafraziram tekst hvalospjeva uskrsnoj svijeći, „jedina bila dostojna znati vrijeme i čas kada je Krist uskrsnuo“. Šunka tako postaje vjesnica novoga života, jer je poput Krista prolazila svoj tegobni put. Kuhanjem na Veliki petak zaronila je u otajstvo smrti da bi, konačno, u vazmenoj noći, izvađena iz lonca smrti, zasjala njezina ukusna ljepota i svima – Urbi et Orbi...
detaljnije
Rodna ideologija – nordijsko smeće u vojvođanskoj deponiji
Prije par dana zaključena je javna (!) rasprava o Prvoj radnoj verziji modela zakona o rodnoj ravnopravnosti, nastalog iz pera Pokrajinskog ombudsmana AP Vojvodine.[1] Vijest je prošla uglavnom nezapaženo. Tek su nešto „Dveri“ u svom prepoznatljivom desničarskom maniru ukazali na opasnosti predloženog zakona.
Ono što je i meni zaparalo uši jest sporno V. poglavlje ovog dokumenta koje je, gle ironije, naslovljeno: „Porodični odnosi“, a odmah ispod naslova ko štiklom u čelo udara član 51., koji veli: „Supružnici i vanbračni partneri ravnopravi su, u skladu sa zakonom. Bračna i...
detaljnije- 1 of 2
- ››
