Danas 14 afričkih zemalja plaća na osnovu kolonijalnog poreza oko 500 milijardi dolara godišnje Francuskoj. Kolonijalni ugovor obavezuje još i to da se 85 posto svojih novčanih rezervi daje Francuskoj središnjoj banci. Iako je zapadni svet odbacio kolonijalni sistem, Francuzi se žestoko bore za svoje pozicije jer bi bez Afričih zemalja bila sasvim prosečna ili ispod prosečna zemlja. U proteklih pedeset godina u Africi se desilo 67 državnih udara u 26 zemalja od kojih su 16 bile francuske kolonije – Togo, Tunis, Obala Slonovače, Madagaskar, Ruanda, Alžir, Mali, Gvineja…
Po ovome čak 61% državnih udara dogodio sa na području frankofonske Afrike.
Neposlušnost se plaćala državnim udarima, ubistvima i jednostavno vlada idanas strahovlada iz senke. Primer Seku Turea govori sve. Kada je 1958 godine hteo spasiti Gvineju od francuskog kolonijalnog ropstva, toliko je razbesneo Parisku elitu da su odlučili sve uništiti što je njihova uprava stvorila u toj zemlji. Tri hiljade Francuza je napustilo Gvineju noseći sa sobom sve što se moglo poneti.. Usput su uništili sve što je moralo ostati: škole, vrtiće, zgrade javne uprave, automobile, traktore… Neki su čak otrovali konje i krave na svojim farmama a hranu u skladištu uništili. Poruka ostalima je bila da će cena emancipacije biti jako visoka.
Ako se želelo preživeti, trebalo se plaćati godišnji porez Francuskoj za sva dobra koja je stvorila u njihovoj zemlji. Togo je tu imao veliki problem jer je 1963 godine iznos bio 40% od tadašnjeg državnog budžeta.Prvi predsednik Togoa Sylvanus Olympio je hteo ukinuti kolonijalni franak i uvesti vlastitu valutu. Tri dana nakon što se počeo štampati svoj novac Olympio biva ubijen od strane profrancuskih vojnika (vreme Charles De Gaulla). San da se stvori suverena nezavisna država, očito nije odgovarala Francuzima. Većinu državnih udara izvršila je Legija stranaca protiv legalno izabranih predsednika.
Odredbe Kolonizacijskog pakta iz 1950. godine
Teško je povjerovati kakvih se ugovornih obveza moraju držati bivše francuske kolonije u Africi, danas formalno neovisne države. Evo nekih ključnih stavki:
KOLONIJALNI DUG Sve novonastale “nezavisne” države trebaju otplatiti infrastrukturu koju im je izgradila Francuska tijekom kolonizacije;
NACIONALNE REZERVE Sve bivše kolonije moraju deponirati svoje novčane rezerve u Francuskoj centralnoj banci. Gruba je procjena da Francuska godišnje “ubere” oko 500 milijardi dolara od zemalja koje praktički i nemaju pristup svome novcu;
PRIRODNI RESURSI Francuska ima ekskluzivno pravo na novootkrivene prirodne resurse na teritorijama bivših kolonija;
JAVNI NATJEČAJI Bivše kolonije moraju na natječajima dati prednost francuskim firmama;
VOJSKA I VOJNI SAVEZI Svi koji žele steći čin u vojskama svojih zemalja moraju proći obuku u Francuskoj. Države su obvezane na savezništvo s Francuskom u slučaju rata te imaju zabranu ulaska u vojne saveze s drugim zemljama;
SLUŽBENI JEZIK Obveza je da francuski bude službeni jezik tih zemalja i da se koristi kao jezik u obrazovnom sustavu;
PODNOŠENJE RAČUNA Države moraju Francuskoj slati godišnje izvještaje o svojim financijskim stanjima.
Danas kada se sirotinja valja po Balkanu i Evropi u potrazi za nečim što liči na život, treba otkrivati velove prljavih tajni ako hoćemo biti ljudi, solidarni, humani, pošteni. Gramzivi, nezasiti, beskrupulozni kapitalisti stvorili su takvu, bolesnu finansisku neravnotežu čovečanstvu, upropastili prirodu svojim hiper proizvodnim resursima da nas više ništa ne treba čuditi. Prilagodili su demokratiju na njihovu vodenicu i na silu je rasturaju je po svetu u ime humanosti i borbe za ljudska prava. Izgleda da dolazi vreme poravnavanja dugova. Čovečno ili ne, imperija siromašnih uzvraća udarac. Naravno sve zemlje kolonisti, najveći krivci, će najviše da se brane od savremenih nomada očajnika koji su proizvod njihove alavosti i lagodnog života aristokratije. Englezi, Španci itd. imaju vrlo sličnu genezu pa bi sada trebali šire odškrinuti svoju kapiju. Kažu da Beg nije cicija ali isto tako da nije cicija ne bi bio Beg pa se ne treba zanositi idejom da će se kod njih stvoriti neka veća iskra humanosti. Đonovi su to a ne obrazi.
Izvor: Net.hr
Subotica. 22.11.2015.
Đorđe Branisavljević
