Ivan Sarić poleteo je oktobra 1910. godine, a nekoliko godina ranije, 1906. godine Bácskai Hírlap objavio je u nastavcima roman "A repülő Vucsidol" koji su potpisali tada mladi novinari Csáth Géza, Munk Arthúr i Havas Emil. Novela je još nekoliko puta objavljena na mađarskom jeziku, a Robert G. Tilly preveo ju je na srpski za časopis "Rukovet" iz 1997. godine. Zasebnu knjižicu (na hrvatskom) objavilo je HAD 2013. godine, takođe u Tilijevom priređenju. Ja sam je, dakako, kupio u kafani.
Dakle, junak priče je bać Stipan koji pokušava da konstruiše zrakoplov "Leteći Vučidol".
Evo jednog odlomka:
*
V. Šta se kasnije zbivalo?
U gradu se vijest o zrakoplovu, nije to niti potrebno isticati, već do podneva razglasila. No, nije izazvala niti približno toliko senzacije koliko bi čovjek opravdano očekivao. Zbilja, ima pravo Carlyle kada veli: "Ono što se zbiva upravo sada nikada ne može biti naročito zanimljivo". Kada je izbila Francuska revolucija, u glavnome gradu o tome, vjerovatno, u vinskim konobama i gostionama nisu pričali više no o ubojstvu kakve žene lakoga morala pred crkvom Notre-Dame.
I to nije slučaj takav samo u Parizu i među Francuzima, već baš svugdje u svijetu.
Tako su vrlo brzo, u subotičkim birtijama i srodnim intelektualnim okupljalištima, svi riješili problem spomenuta zrakoplova. Svatko je, uistinu, imao svoje osobno mišljenje, ali nitko situaciju s letjelicom nije uzimao za ozbiljno. Sve u svemu, stvar je obnarodovana, slegla se i već je navečer, u pivnici kod Ádáma Vasa, ledeno hladni špricer bio od iznimno većega značaja za Suboticu i njezine vrle muževe od tamo neke krilatice, leteće cigarete, tompusa, što li već.
Tek za jednim stolom u kutu, zbivalo se nešto, što je, to ćemo u kasnijm slijedu zbivanja i uvidjeti, imalo veze s bać Stipanovim izumom. Ali, kao što ćemo, isto tako, kasnije vidjeti, nije bitnije utjecalo na tijek daljnjih događanja. Iz graje koja je dopirala iz pravca spomenuta stola, odjednom se začu odrešit poklič:
- Da se kladimo u tuce krigli!
Ovaj je glas zazvučao u pivnici poput glasa Gospodnjega u Madácsovoj "Ljudskoj tragediji", te se cijela kavana utiša.
- No, što je, k vragu, što se zbiva? - ustreptalo istrča iza šanka Adam, nenaviknut na ovakvu skrušenu i bogobojaznu tišinu u svom lokalu.
- Gospon Deli se okladio glede nekakvog zrakoplova - odgovori Pista, brijački pomoćnik i vlasnik hvale vrijedna modro-ljubičasta nosa, jedan od lokalnih vinopija.
A u uredništvu "Bačkog vijesnika" odista vladaše istinska radna groznica. U kojem da se vidu iznese vijest o zrakoplovu? Udarna vijest, ili tek vijest? Poezija ili proza?
Stella, mlada studentica socijalne filozofije, istupi s prijedlogom (i isturenih grudi) da se napiše vijest, ali u poetskom obliku, s posebnim osvrtom na žensko pitanje; "Zrakoplov i feminizam - konotacije u praktičnom životu". Ili već tako nekako. Kolega Binomi je, šetkajući se po odaji nervozno poput mačora pred svinjokolj, tvrdio kako se može pisati tek u kroki naznakama i - schluss! A kolega Jasz je, opet, gotovo ležeći za radnim stolom, zakrvavljenih bjeonjača izjavio kako će se o zrakoplovu, grmilo ili sijevalo, pisati nikako drugačije do na naslovnoj stranici: udarna vijest, i basta, i šlus i punkt!
A glavni urednik je, s hladnom indignacijom ignorirajući sve prijedloge, dohvatio svoje blistavo niklirano naliv-pero, i s neizrecivom odmjerenošću, dostojnom kakvoga zen-budističkog monaha, sročio, evo baš ovaj i ovakav članak:
"Današnji sastanak kod gradonačelnika imao je zanimljiv tijek i raspored. Radi se, u stvari, tek o jednoj točki dnevnoga reda, onoj prvoj, izvanrednoj. Rješavala se molba Istvána Franciskovitya, žitelja Vučidola, koji je izumio zrakoplov, i za konstrukciju istoga tražio materijalnu potporu i skrb gradskih otaca.
Odbor je na lice mjesta poslao tročlano povjerenstvo oličeno u natkapetanu Matiji Salayu, Andoru Antunovityu, gradskom financijskom savjetniku, te doktoru Lajosu Dembiczu, a koje ima sastaviti izvješće o svemu. S osobitim interesom čekamo izvještaj ekspertne (sic!) komisije."
Ovime je stavljena tačka na slučaj.
Iz "Dnevnika Bačke županije" dobivamo opet tek šture informacije: "Jedrenje visinama nebeskim, što davnašnja želja i cilj umnih pregalaca ljudskih bijaše, a kolike živote i druge žrtve istih i nedužnih pored svega uze, postade li java?"
...
