25/25.06.2016.
PLAVA BOJA – BOJA BUNJEVACA
Najprija su Bunjevci ode život počeli u pustarama*, u zemunicama pa u salašima. Na ovo pisanje su me potakla madžarska štiva* temom na koju do sad nismo ukazali:
1. »Oblačenje muškaraca liti: poslendanom je u košulji, gaćama, bos i prostim postavnim* šeširom na glavi. Nediljom je na košulji ugasno* plav (sötét kék) suknen* prusluk* i čakšire*. Zimi je obično litnje oblačenje pokriveno ugasno plavom kabanicom* el je ogrnut opaklijom* i u čizmmam.« (DÖ:1884/1991:82-83)
2. »U čistoj sobi butor* njim je drven i obojen plavom bojom.« (ZM.:2011:79).
Tumačenje
Gornjim štivima dodajem:
u vrime kad je na salašu živilo najviše Bunjevaca, u svakidašnjici smo se držali talovanog* adeta naši praotaca.
Plavu boju su salašari hasnirali* kad su mazali* sobe i kujne. Zidove su umazali blidom plavom, hamade* modrorm bojom. Kad su priko forme* šarali* zidove temeljnica* je bila modra, a šara* ugasnije plava. Još u tridesetim godinama sam zapazio da su prija krečom umazane zidove na salašu ovako bojom mazali i šarali. Mater nam je ovom bojom mazala zidove soba i kujne. (Po adetu kujnu je bojom mazala i štrapala* godišnje dvared.)
Cokla* na salašima je bila ugasna plava. Ne sićam se da sam digod na bunjevačkom salašu vidio drugačije ufarbanu coklu. (Danas je mazanje cokle zatomljeno*.)
Reduše su hasnirale emajlirane (gleđosane) samo modro-plave sude.
Posli II. svickog rata kad je nov život čak i silom minjan polagano su počeli, a po adetu varoščana i salašari su napuštali plave emajlirane sude.
Danas redušama na sudima boja nije najvažnija.
* * * * *
[Potvrđeno je proroštvo*: »Odlika dvadesetog vika biće promina ritma promina«. (Robert Oppenheimer (1904-1967) američki nuklearni fizičar.]
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
butorª
pokućstvo; mađ. (bútor) upotrebni pokretni predmeti kojima se oprema stan (ormari, stol, stolice, krevet itd.); namještaj
coklaª
sokla; od njem. (Sockel) donji nešto deblji, prema vani ispupčeni dio zida koji služi kao osnovica zgrade, građevine
čakšire/čačkire
tur. (čakšyr) 1. hlače široke u gornjem dijelu, uske od koljena do gležanja i ob. sa strane zakopčane, u starini s natkurnjakom; 2.
formaª
lat. (forma, izgled, lik, oblik...) 1. oblik, izgled; 2. predmet koji služi za davanje oblika, kalup, model a) b). u kartonu usječene šare za šaranje zidova; 3.
hamade/hamaha/amahaª
skoro, već, gotovo toliko
hasniratª
mađ. (haszon – korist) koristiti, rabiti
kabanicaª
ogrtač za zaštitu od kiše, vjetra i hladnoće
mazatª
mazati; 1. (koga, se) prevlačiti ili trljati sredstvom za mazanje (kremom, mašću itd.) 2. blatom obljepljivati nabijanicu, 3. a. b. 4. a. b. 5.
opaklijaª
(opak /naopak/ + lija, tur. nastavak) ogrtač u obliku kabanice kojemu je vuna naopako, ne kao na ovci. Opaklija je od 8 i više pola; šuba
postavª
platno, 1. glatka lanena, pamučna itd. tkanina koja nastaje prepletanjem niti; 2. 3.
proricatª
proreći; unaprijed reći; pretkazati ono što će biti (o sudbini i velikim događajima) [~ smak svijeta, ~ rat, ~ opći potop, ~ sudbinu]
pruslukª
prsluk, 1. dio muške i ženske odjeće i nošnje bez rukava i ovratnika koji pokriva leđa i pleća; 2.
pustaraª
od mađ. (puszta – pust, ostavljen, od slav. pust – koji je bez ljudi, neobrađivan, prazan, beskrajan) veliki nenaseljeni, nekultivirani, zatravljeni prostor, s rijetkim kolobarima od nekoliko stabala ili visokih grmova, većinom služi za napasivanje stoke
suknoª
teža vunena tkanina ob. od grebene vune za odjevne predmete
šara¹ª
crtež obično u boji izvezen na tkanini, urez na metalu, drvu i sl. radi ukrasa
šaratª
1. a. povlačiti crte po nečemu; b. 2. uljepšavati šarama (bojom); 3.
štivoª
ono što se čita, ono što služi za čitanje; tekst [lako ~, teško ~, dobro ~]
štrapatª
prskati; 1. a. b. 2. 3. (što) škropiti posebnim postupkom i tekućom smjesom radi zaštite; špricati razg. [~ lozu; ~ vinograd]; 4. a. b.
talª
njem. (Teil – dio, udio) 1. dio nasljedstva imovine i dr.; 2.
temeljacª
1. 2. pren. najvažniji dio čega, osnova, temelj čega
ugasanª
zagasit; koji je zatvorene, tamnije nijanske neke boje
zatomitª
1. zatomiti, prigušiti, potisnuti (misao, osjećaj); 2. 3. učiniti da se što zaboravi; zataškati
