Ovo (možda) niste znali
20/25.05.
Na Bršančevo* bršance*
Bršančevo
Nuz smanjen i uprošćen adet proslave Bršančeva, sitimo se da se umisto kvasnog kruva tog dana ilo tisto bršance: ispečeno u krušnoj peći, od brašna brez kvasa, s jajima i šećerom..
Bršančevo je svetkovina ustanovljenja euharistije* (Lk 22,19) utilovljenog Isusa prikazanog u oštiji* iz brašna u breskvasnom kruvu*. Tim je potaknuta svetkovina kruva, sastava najvridnijeg roda*, žita kojeg je čovik odranio* zajedno s prirodom uz izdašnu Božju pomoć.
Bršančevo pada u vrime malo prija risa*, kad je žito provlatalo* i počelo nalivat* zrna, kad je prid zrijanjem. U to vrime najčešće prite* ampe* i drugo nevrime: najviše, suša, padanje leda i jara* koji u vrime nalivanja zrna mogu ositno umanjit rod, pa i dilomice uništit rod. (Ne)vrime je virnicima, osobito poljodilcima povod okupljanja na svetkovinu Bršančevo.
Tumačenje
Na ovaj kadgodašnji gôd* varoš je bila puna svita, skupili su se salašari momci i divojke, njevi pratioci, na svetkovinu i u velik prošijun*. Po adetu za taj dan mladi su se ruvom i odilom ponovili* i špaciranjem* na promenadi* pokazivali. Na salašu su ostali dica, bolesni i starija čeljad da ga čuvaju i staraju se o josagu*.
U ono vrime na Bršančevo se nije ijo kruv. Onda su se većina salašara sjatili* u varoš, reduše* su misto kruva unaprid ispekle bršance; Većinom spremljenu ránu su doneli sa salaša, ili (jeli) su skromno - posvetili su se svetkovini.
. Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
âmpaª
olujno nevrijeme popraćeno jakim vjetrom, grmljavinom, obilnom kišom a često i tučom
bršanceª
beskvasno okruglo oblikovano i brez kvasa pečeno tisto od brašna, jaja i šećera. Peklo se u krušnoj peći i ilo na Tijelovo/bršančevo (po običaju na Tijelovo se ne jede pecivo od kvasnog tijesta)
Bršančevoª
Bršanac, Brašanac, Brašančevo, Tijelovo, (lat. Corpus Christi: Tijelo Kristovo), u Katoličkoj crkvi, svetkovina na spomen ustanovljenja euharistije na Veliki četvrtak. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva (drugi četvrtak poslije Duhova)
euharistijaª
grč. (zahvaljivanje) u kršćanstvu, središnji obred kršćanskog bogoštovlja, spomen-čin Kristova otkupiteljskog djela
gôdª
1. 2. 3. dan u godini kada su mladi bunjevački salašari dolazili u grad na proslavu nekog zapovijedanog blagdana i zajedničkog provoda
jaraª
velika vrućina, jaka toplina zraka; pripeka
josagª
mađ. (jószág) domaće životinje, prvenstveno konji i goveda; blago
kruv² beskvasni
kruh; rel. ... Na posljednjoj večeri kruh je bio znak njegove (Kristove) žrtve na križu: »Ovo je tijelo moje koje se za vas daje. Ovo činite meni na spomen. (Lk 22,19)«. U kršćanskoj euharistiji k. je (uz vino) žrtveni prinos, koji nakon pretvorbe postaje vidljivim znakom Kristove prisutnosti
nalivanje zrnaª
razvoij zrna: poprimanje sve savršenijih, potpunijih i bolje prilagođenih oblika koje se s vremenom usavršavaju (rast zrna u biljki)
odranitª
odgojiti; 1. odnjegovati, uzgojiti, odgajiti [~ biljku]; 2. 3.
oštijaª
hostija, lat. (hostia – žrtva) 1. 2. kruh pripravljen za slavlje katoličke euharistije i luteranske večere Gospodnje. Od XII. st. za pričest vjernika peče se kao mali tanki beskvasni kolutić (u pravoslavnim crkvama upotrebljava se kruh s kvascem, prosfora)
ponovitª
ponoviti; 1. a. b. 2. (se) a. b. nabaviti što novo (odjeću ili dio odjeće), opremiti se čim novim
promenadaª
franc. (promenade) šetnja, šetanje; perivoj, korzo
prititª
prijetiti; 1. 2 (čime) pokazivati, nositi u sebi znake opasnosti [oblaci prijete tučom]
prošijunª/prašijun
svečani katolički vjerski ophod, procesija, sprohod
provlatatª
v. vlatat
reduša
žena koja obavlja kućanske poslove i kuha
ris¹ª
od mađ. (rész – dio) 1. ručni žetveni radovi, 2. 3.
rodª
1. 2. plod, urod; 3
sjatit seª
doći, 1. 2.(se) a. doći, dotrčati na jedno mjesto sa svih strana; skupiti se (kao jato); b.
špacirª
špancir, njem. (Spazier) šetnja; lagan hod radi vožnje ili razonode
vlatatª
davati cvat (o pšenici), izbijati vlat
