Ovo (možda) niste znali
18/11.05.
Valpurgijina noć*
Opis
Iako malo kasnim na red je došlo i spominjanje Valpurge, zaštitnice vištica*. I vištice imaje zaštitnicu – a zašto i ne?
Sv. Valpurga (710-790) njem. Waldburga, benediktinka*, rodom iz Engleske, misionarka* u Nimačkoj. U puku je zaštitnica od uroka* vištica. Na Valpurgijinu noć (30.IV.-1.V.) u pučkom virovanju vištice se kupe (okupljaju) na igranku i terevenku*. Po praznovirju vištice se u našem kraju kupe u ponoć na zabavu u roglju*, dok ih ujtru ne razvija crkven zvon*.
Tumačenje
Rogalj
U Đurđinu je poznat rogalj koji putom od Male stanice iđe do kraja Prćićevog šora i malo dalje od salaša siče bajmački put kod Stantićevog šora. Taj put od Bajmaka kroz Stantićev šor iđe nuz đurđinsku genciju* do Naćvina* i dalje. Rogalj je ćoša na sučeljavanju puta od Male stanice sa Stantićevim šorom.
Kad sam ko dite s odraslima tabano stazom bliže roglju katkad su me opominjali da ne zagledam rogalj, da sa zemlje ne dignem smotuljak papira el maramicu, kaku sigračku i sl. možda ću podignit kaku vračku*.
Čuo sam od stariji da je bilo više čeljadi koji su oko ponoći tabanali putom i da nisu išli priko roglja, već sa ga malo zaobašli priko uvratina* njiva.
Pripovidali su da su se u ponoć na rogalj kupe vištice na igranku, podiko je kazo terevenku.
Virovanje u vištice
Vištice nisu protrčale broz našu povist. Nji su ovikovičili poznati ljudi:
Richard Wagner je sastavio operu "Valpurgijina noć".
Modest Musorgski je sastavio kompoziciju "Noć na Golom brdu" (blizo Kijeva, di su se po virovanju vištice kupile na subotnji provod).
Hektor Berlioz je u Fantastičnoj simfoniji, naslovom Poselo vištica opiso susret sa višticama.
Vinfild Nevin je u knjigi "Vištice iz Salema" (varoš u državi Masačusets u SAD) opiso kako su prošle više od trideset divojaka koje su 1692. g. osudili ko vištice i jpoš knjiga i ko zna koliko štiva.
* * * * *
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
benediktinciª
lat. (Ordo Sancti Benedicti – Red sv. Benedikta) najstariji katolički monaški red. Utemeljio ga je sv. Benedikt Nursijski (529). Ženski ogranak reda benediktinke osnovala je sv. Skolastika, Benediktova sestra. Geslo je reda: ora et labora (moli i radi); jedinstvo meditacije (zajednička molitva) i akcije (tjelesni i intelektualni rad). Odjeća im je crni habit, škapular i kukuljica.
gencijaª
1. željeznički kolodvor; 2. štacija
misionarª
lat. (miassionarius – poslanik) u kršćanstvu, osoba koju crkvena vlast opunomoćuje i šalje propovijedati kršćansku vjeru nekršćanskim narodima
Naćvinª
od mađ. (u Austro-ugarskoj Nagyfény) kadgodašnji naziv za Stari Žednik, selo kod Subotice
rogaljª
mjesto gdje se putovi ili ulice sijeku pod kutom od 45°
terevenkaª
tur. (tereffü – skakanje, dizanje) pijanka, orgije, bančenje, bučna zabava
urokª
pogled ili čin koji može navući na koga nesreću, nedaću, zlo ili bolest
uvratineª
1. poprečni dio njive prema putu i ataru; 2. mjesto gdje se na kraju njive plug ubrazdi ili iz uzorane brazde okreće plug, poljodilski strojevi i pomagala
vištica¹ª
vještica, lat. maleficae 1. žena koja ima moć da nanosi ljudima zlo; bosorka, coprnica, karakondžula, višćura, vragbaba; 2. a. b. vješticina mast – mast kojom se po tijelu mazala vještica i u sebi izazivala halicinantno viđenje, lat. Ungentum maleficarum ili Ungentum lamiuram populeon (sastav masti nije poznat)
vračkaª
predmet ili sredstvo kojim vrač(ara) ostvaruje želju, copra
zvonª
1. zvuk zvona, zvonjenje; 2.
