Ovo (možda) niste znali
14/13.04.
UDARNIČKI RAD
Namistili* su me u PMS (Poljoprivtredna mašinska stanica) 1947. g. Jevo ulomak iz onog vrimena.
Počelo - svisni drug(arica) vikne: drugovi, predlažem udarnički radimo dva sata za obnovu zemlje. Jel se slažete? Slažemo se/lažemo se tj. lažemo da se slažemo. U ono vrime u državnoj firmi tako je započimo udarnički rad tj. dobrovoljni rad posli radnog vrimena.
Tumačenje
Na pitanje da li se slažemo tušta nji su ćutili, malo nji su se složili, a jedan kolega je kroz zube potvrdio lažemo se. Taj što se laže bio je majstor* kovač Cindel Ištvan, velemajstor (genije) zanata, ako bi tribalo i čovika bi iskovo od gvožđa. Vrimešan čovik, prid penzijom, na poso je putovo iz Bajmaka. Nije bilo autobusa, pa ko je poluftovo* voz za Bajmak čeko je voz prid veče.
Jedan od šegrta* kod mehaničara, skojevac*, došljak iz Drežnice (Hrvatska), počo je naglas tražit pravdu: druga «lažemo se» triba naučit pameti tj. najblaže: javno ga opomenit. Nikoliko od nas su deranovom majstoru kazali nek druga M.G. smiri jel će nam napravit smrada*. Majstor M. B. časkom je stručno protumačio skorojeviću: drug Cindel je mator čovik,. Madžar, vidiš da jedva zna i madžarski pa se oće što lipče izrazit itd. Šegrt ja proguto stručno tumačenje.
A šta je prid nama drug Cindel za šegrta namadžaro* – prid tim vokabularom bi se zadivio nasteljisan* posliponoćni pijandura u drumskoj mijani ostvitljenoj fićurom*.
Tako je bilo u ono vrime, a vaš je izbor da l' se slažete el lažete.
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
fićuraª
prosta svjetiljka na loj, nezaštićena plamena, lojanica
namistitª
1.; 2.; 3. zaposliti se, naći/osigurati komu radno mjesto; 4.
madžaratª
1.; 2. nerazgovjetno govoriti
majstorª
njem. (Meister od lat. magister) 1. obrtnik koji samostalno radi, visoko kvalificirani radnik (nekada je majstorski ispit mogao polagati kalfa poslije tri godine rada u struci); 2. umjetnik, vještak, uzoran i savršen stručnjak
proluftovatª
promašiti; 1. a.; b.; 2. pren. krivo usmjeriti s trajnim posljedicama [~ zanimanje]
Skojª
krat. Savez komunističke omladine Jugoslavile (SKOJ)
smradª
1.: 2. pren. razg. pejor. vrlo loša, karakterno bezvrijedna osoba [to je (jedn) ~]
steljaª
1.; 2. vinski talog s vinskim kamencom na dnu bačve
svistanª
svijestan; - za žitelja DFJ u pedesetim g. 20.v. mišljenjem i ponašanjem podržavati novi režim. Javna opomena svisnog druga nesvisnom: druže, budi svistan tj. slušaj kako ti kažem (narodski rečeno: jezik za zube ili te može snaći kazna); opr. nesvistan
šegrtª
tur. (šakirt, šagirt) učenik, đak, početnik, naučnik 1. kod nas naučnik u obrtništvu ili trgovini, poslije tri godine je sticao pravo da polaže ispit za kalfu
