ĐURĐINSKA GRADINA*
Dosta stariji Đurđinara su znadu za propovidanje o »gradini«. Tako pripovidanje ću počet odlomkom* pripovitke o turskom blagu koju je zabilužio Balint Vujkov:
»Da ste došli od Male Bosne morali bi prić priko one grede*, koju svit zove »gradina«. A išli ste već priko nje kolima? Dobro.
Jeste opazili da točkovi tamo drugačije zvone?! Čovik osića da zemlja nije šuplja, štogod čvrsto je pod njom. a ni taj brig* nije taki ko da ga je Bog lupio iznad dola*.
Stari ljudi su pripovidali, da se ispod grede dugo pojavljivala nika kamena koza. Jedan je ćuši* ovamo, drugi onamo, da mu ne smeta pri oranju, dok jedared nisu došli niki Turci. Napitali za kamenu kozu, naprtili* je na kola: i nikom ni rič odeše ko da i` nikad nije bilo. Posli se čulo da je u kozi bilo silno blago.
Svit pripovida da je na toj gredi kadgod bio truski grad. Zato valjda zemlja tamo zvoni i pod praznim kolima, pa zato i tu gredu zovu »Gradina«. Ko zna? Evo, onaj put što iz dola vodi onako usičeno priko Jaramazovićeve grede*, stari ljudi su zvali Demerkapija*.«
VUJKOV.B.1960:5-6.
* * * * *
Tumačenje
Još ko dite i malo posli čuo sam pripovidanja: o turskim košćurama (nalaz blizo našeg salaša), o velikom blagu zakopanog u dolu (v. prilog 1.); o iznenadnom velikom bogatstvu jednog đurđinara; o slučaju u velikoj vatri trščara* (v. prilog 2) (praunuk tog čovika mi pripovido da je i njegovoj obitelji poznata pripovitka, al da ni on ne zna pouzdano iznenadno bogatsvo. Udovoljavam molbi, neću spominit prizime obitelji.) S više đurđinara sam raspredo* o ovim pripovitkama (npr. Antun Dulić, učitelj) u kojima ima istine tj. moje tumačenje povisni događanja vezani za upad Turaka iz Banata u Bačku ravan rad haranja*.
U pripovidanju odnosa Turaka s našim svitom triba razdvojit povisnu istinu od mašte pripovidača.
Nastaviću pisat o ovoj temi.
Prilog:
1.
Ako je nužno što brže sakrit, zakopat blago* ob. u metalnoj kasi, u ravni* je najcigurnije zakopat ga u buzalici* plićaka* dola. Za misto zakopane kase zna samo ko ga zakopo. Kopanje u plićaku blata ne ostavlja vidan trag.
2.
Spominje se velika vatra u Baji u kojoj 1. svibnja 1840. g. izgorilo 2101 zgrada. Vatra se širila do 10 km daleke Vancage (Vaskút), a čak i do Gare koja je od Baje udaljena oko 19 km. Ovo vatru je zdušno pomogo jak vitar. [Arhiva dr. Miše Mandić - Csávoly.])
.* * * * *
Štovani štioci.
Volio bi da se još kogod javi ako zna kako pripovidanje o ovim događanjima – da se uvirim(o) iđemo l' istim putom (da l' nam se i u čemu podudara pripovidanje).
* * * * *
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
blâgo¹ª
1. velika vrijednost u novcu, zlatu i dragocijenostima; 2. 3.
brigª
brijeg, 1. manje brdo, ob. izdvojeno (usamljeno) uzvišenje do 200 m. nad teretnom; 2. vrh uzvišenja grede u ravnici
buzalica
tlo puno kala, blata; žitka masa blata i vode
ćuškatª
ćuškati; 1. 2. (što) odgurivati, odmicati pokretom guranja, rukom ili nogom maknuti (ob. s mjesta gdje smeta) [u oranju se pojavljivala nika kamena koza, jedan je ~i ovamo, drugi onamo] (VB.1960:5); 3.
Demerkapijaª
v. Demir kapija
Demir kapijaª
tur. (demir –gvožđe, željezo, željezna rešetka, gatre) 1. Željezna vrata, Đerdap (tjesnac [surduk] na Dunavu); 2. uzak, 19 km. dugačak kanjon [surduk] kroz koji se probija rijeka Vardar u Makedoniji ; kroz kanjon vodi cesta i željeznička pruga
dôª
dol, močvarna udolina; nizinski spori vodotok obrastao trskom i drugim barskim raslinjem
gradinaª
1. a. ostatak grada, zamka; b. arheol. pretpovijesno utvrđenje smješteno na kakoj važnoj obrambenoj točki; 2. a. arg. od g. srednjevijekovni kaštel ili njegove ruševine; b. pravi grad sa svim obilježjima, cvatući grad; 3.
gredaª
1. u valovitom dijelu ravnice uzvišen dio zemlje; 2.
haratª
harati, tur. (hârām) 1. pljačkati, krasti, otimati; 2.
Jaramazovićeva gredaª
surduk u Đurđinu, prolaz puta Bajmok – Stari Žednik, uz oranice obitelji Jaramazović, (do konfiskacije u DFJ 1947. Marijan J.)
naprtit*ª
naprtiti; 1. (koga) staviti tovar na leđa; 2. (se) pretovariti se, poneti previše tereta [~i kozu na kolai nikom ni rič] (VB.1960:05)
odlomakª
1. 2. a. sastavni dio neke cjeline (npr. fragment iz opera; deo nekog teksta); ulomak; b 3.
plićakª
plitko mjesto u moru, koritu rijeke itd.; pličina
raspredatª
raspresti; 1. 2. (o čemu) početi pričati nadugačko i naširoko, razvezati priču; razglabat
ravanª
1. ravna površina, ravnica, nizina; 2. njive, oranice u ravnici
surdukª
tur. (surduk) 1. jaruga, klanac; uzak, dubok i izdužen usjek strmih strana među brdima; 2. u Bačkoj: klanac (uzak, dubok i izdužen usjek strmih strana) u kojeg je u gredavoj ravni usječen između dvije suprotne grede, što manje strm kolski put dva kolotraga, za prijelaz preko begije vodotoka u dolu; klanac
trščaraª
1. krov pokriven trskom; 2. zgrada pokrivena trskom
