26/19.06.2016.
BACANJE ĐULETA
Mladići u ovom kraju imaju jedinstvenu zabavu, zabavljaju se bacanjem tereta. U desnu ruku uzmu topovsko đule*, osloni ga na rame i baci u dalj*. Nadmećali su se ko će đule bacit dalje.
Nisam uspio doznat da je ovaj adet do sad opisan. Nagađam da su ga ovamo doneli naši praoci iz starog ne baš ravnog al kamenitog kraja - di je kamena bilo nadovat*.
Od tušta pripovidaka iz mladosti mog dide jedva da sam koju zapamtio. Ne sićam se nadmetanja u bacanju đuletom. Rič (topovsko) đule mi ostala u sićanju. U škulovanju sam se sitio te riči, kad su me učili ko je i kako hasniro* topovsko đule.
No, ako mi iz didini pripovidaka ostala u sićanju rič đule – ne sićam se dal je dida spominjo i nadmetanje, jel je rođen u vrime opisa purgermajstora* Flatt Endrea.
Tumačenje
Flatt-u triba virovat. Švabo* iz Temišvara je za purgermajstora prikomandovan u Subaticu da napravi reda u općini posli nezakoniti događanja oko novaca. Po adetu Flatt je o svojim zapažanjima piso nemački, (teško čitkom) goticom* (v. prilog), koju je tek 2011. u Subatici prevela Zolna Matijević.
(Zolna Matijević: Szabadka 1860.) U opisu zabavnog života Bunjevaca Flatt Endre purgermajstor 1858-1861 i 1862-1867. spominje da su se mladi moci zabavljali samo u ovom kraju kad su izašli iz crkve. Momci su đule podigli na rame i odbacili ga u dalj – ko će dalje. Približno tako piše i Dudás Ödön: Szabadka város története.1884/199:85. Čini se da je Dudašu u pisanju povisti Subatice bilo poznato štivo Flatt Endrea.)
I ovaj opis nameće istraživanje povisničarima, etnografima.
Prilog 1
U učenju nimačkog jezika muku smo mučili s pisanjem i osobito čitanjem gotice. Ako je kogod goticu piso makar malo slobodnije nju je teško (pro)čitat. G-đa Zolna Matijević veli da je Flatt-od tekst pisanom goticom čitala kao rešavanje rebusa. Najprija je reševala slova, pa je onda sastavljala riči. Flatt-ov opis je kratak, al je važan s podacima iz života naši praotaca koji do sad nisu objavljeni. (Do sad nam je pisanu goticu čito i prevodio pok. Ulmer.)
* * * * *
Alojzije Stantić - Ričnik/rječnik govora Bunjevački Hrvata
oko Subaticeª
daljª
neodređeno daleko,neodređen dalek prostor, velika udaljenost; daljina [skok u ~]; razmak
đuleª
tur. (gülle) 1. tane, metak, kugla, zrno, projektil, kuršum; ob. granata koja se ispaljuje iz starinskog topa (okrugli metalni pun odlivak bez raspršivanja); 2. 3.
goticaª
lingv. latiničko pismo nastalo u kasnom srednjem vijeku, razvila se iz karolinške minuskule
hasniratª
mađ. (haszon – korist) koristiti, rabiti
Karolinško vrimeª
Karolinško vrijeme, vladavina u srijednjevjekovnoj Franačkoj (751-987.), s najpoznatijim vladarom Karlom Velikim (742- 814.)
minuskulaª
1. lat. minuscullus – majušni) oblik grčkog ili latinskog pisma sa slovima nejednake veličine; opr. majuskula; 2.
nadovatª
pril. vrlo blizu, tako da se može dohvatiti rukom; nadomak
purgermajstor/purge(l)ljmajstorª
njem. (Bűrger – građanin + od lat. magister – vođa) poglavar građana, gradonačelnik
raspršitª
raspršiti; (što, se) 1. 2. učiniti da se prah ili prašina raziđe na sve strane; 3. a. b. c. d.
Švaboª
1. (po plemenu Schwaben) pripadnik njemačkog naroda iz Švapske (najviše su iz poteza: Stuttgart - Ulm/D); 2. Nijemac
