Danas se na kioscima u Republici Srbiji pojavio 1000. broj informativno-političkog lista „Hrvatska riječ“. Ovaj tjednik već dvadesetu godinu izdaje istoimena Novinsko-izdavačka ustanova sa sjedištem u Subotici, a nastao je po uzoru na druge nacionalne manjine u Vojvodini kao najbolji model za ostvarivanje prava na informiranje građana hrvatske nacionalnosti u tiskanome mediju na vlastitome jeziku, koji se financira iz proračuna AP Vojvodine. Riječ je o jednom od najvažnijih događaja ne samo kada govorimo o području informiranja na materinjem jeziku u suvremenoj povijesti Hrvata u Vojvodini.
Prije nešto više od 20 godina, 8. svibnja 2002. godine, većinom glasova zastupnika Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine usvojena je Odluka o osnutku Novinsko-izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“. Nositelj inicijative za osnutak NIU „Hrvatska riječ“ bilo je Hrvatskom akademsko društvo, a tadašnji zastupnik Hrvatskog narodnog saveza u Skupštini APV Kalman Kuntić istu stavlja sredinom 2001. u skupštinsku proceduru i operativno je provoditi unutar složenih i, relativno, sporih procedura unutar Skupštine AP Vojvodine. Zahvaljujući razumijevanju potrebe za informiranjem na hrvatskome i djelatnom zauzimanju tadašnjeg zastupnika Lige socijaldemokrata iz Subotice Stipana Stipića, prije svega putem lobiranja kod predsjednika Skupštine AP Vojvodine Nenada Čanka, i mekšanjem s početka odbijajućeg stava Demokratske stranke, zbog koalicijskih obveza prema DSS-u koji se žestoko protivio listu na hrvatskom jeziku, na čemu je radio Kalman Kuntić, predsjednik Odbora za informiranje vojvođanske Skupštine Đorđe Subotić koncem 2001. godine mogao je intenzivirati aktivnosti na osnutku ustanove „Hrvatske riječi“, napose na planu izrade temeljnih dokumenata.
One su urodile prvim ozbiljnijim plodom nakon više od šest mjeseci – Skupština AP Vojvodine je, naime, na sjednici održanoj 8. svibnja 2002. donijela „Odluku o osnivanju Novinsko-izdavačke ustanove ’Hrvatska riječ’“, čime su se stekli prvi valjani formalno-pravni uvjeti za daljnji konkretni rad na osnivanju, u smislu izrade konstitutivnih pravnih akata i poduzimanju radnji neophodnih za njezino registriranje. Uslijedile su zatim intenzivne konzultacije unutar hrvatske zajednice i aktivnosti na planu procesa institucionalne izgradnje Ustanove, koje su uspješno okončane pojavom prvoga broja tjednika „Hrvatska riječ“ 31. siječnja 2003. godine.
Osnutkom NIU „Hrvatska riječ“ htjelo se po uzoru na druge nacionalne manjine u Vojvodini stvoriti prikladan institucionalni okvir za ostvarivanje prava na informiranje građana hrvatske nacionalnosti u tiskanome mediju na vlastitome jeziku, koji bi bio financiran iz proračuna AP Vojvodine. Ujedno, osnutkom jedne takve ustanove htjelo se pridonijeti afirmaciji kulturnog, znanstvenog i književnog stvaralaštva vojvođanskih Hrvata kroz časopisnu i knjišku produkciju. I ovom svečarskom prigodom ističemo kako su oba spomenuta segmenta od presudnog značaja za svaku manjinu, što onda vrijedi i za Hrvate u Vojvodini: prvim se, naime, osigurava vlastiti prostor javnosti, što je osnovna pretpostavka za postojanje svake nacionalne zajednice, a drugim se otvaraju mogućnosti za dublje i svestranije svjedočenje i tematiziranje vlastitog života.
Ovim putem Demokratski saveza Hrvata u Vojvodini na čelu s predsjednikom Tomislavom Žigmanovom čestita Upravnom odboru, managamentu na čelu s ravnateljem Ladislavom Suknovićem, te novinarima i suradnicima na čelu s glavnom urednicom tjednika „Hrvatska riječ“ Zlatom Vasiljević objavu 1000. broja. Povijesna je uloga našeg tjednika velika kako u informativnom području tako i povijesnom, jer bilježi sve događaje, zbivanja i procese Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji. „Hrvatska riječ“ je postala najveći rudnik informacija o hrvatskoj zajednici u Republici Srbiji. Tim prije je uspjeh veći trajati gotovo cijela dva desetljeća u ne uvijek povoljnim okolnostima, u čemu vidimo i hrabrost i želju za očuvanjem samobitnosti i postojanja hrvatske zajednice na ovim prostorima.
Bila nam svima objava 1.000 broja tjednika „Hrvatska riječ“ poticaj za još zauzetiji rad na informiranju cijele hrvatske zajednice u Vojvodini, odnosno Republici Srbiji, uz želju da se njihovim informativnim sadržajima koristi što veći broj čitatelja.
Tomislav Žigmanov, predsjednik
