Knjiga „Gramatika bunjevačkog jezika“, autora Žarka Bošnjakovića, redovnog profesora na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, i Suzane Kujundžić Ostojić, upravnice Ustanove kulture „Centar za kulturu Bunjevaca“, promovisana je večeras u čitaonici Gradske biblioteke. U okviru promocije dodeljena su i priznanja istaknutm pojedincima koji su doprineli uvođenju bunjevačkog jezika kao službenog na teritoriji grada Subotice. Dobitnici priznanja „Ambrozije Šarčević“, koje Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine dodeljuje za oblast nauke, dobili su: predsednik Skupštine grada Subotice dr Balint Pastor (Dr. Pásztor Bálint), republički poslanik Milimir Vujadinović, šef Kabineta gradonačelnika Grada Subotice, Sava Stambolić, prof dr. Dragoljub Petrović, prof. dr Žarko Bošnjaković i prof. dr Ranko Bugarski.
Predsednik Skupštine grada dr Balint Pastor je, obraćajući se medijima, podsetio da je gradska skupština pre nešto više od godinu dana donela odluku da se izmeni Statut Grada Subotice i da se i bunjevački jezik uvede u službenu, ravnopravnu upotrebu.
„Mislim da je to nešto najnormalnije, najprirodnije da i Bunjevci imaju ono pravo koje, pored Srba, imaju Mađari i Hrvati.To je bitno zbog ravnopravnosti. Radi se o nacionalnoj zajednici koja skoro dve decenije ima svoj nacionalni savet, znači apsolutno je neupitno da se radi o jednoj nacionalnoj manjini koja treba da ima ista prava kao sve druge nacionalne manjine. A, zadatak politike nije da određuje šta je čiji jezik, ko kojim jezikom govori. Ako Nacionalni savet Bunjevaca kaže da je to njihov maternji jezik, onda mi u to ne smemo i jednostavno nije dobro da se mešamo. Mislim da je apsolutno dobro što je ta odluka doneta“, naglasio je dr Balint Pastor.
Sava Stambolić je naveo da su se oni koji su se bavili uvođenjem bunjevačkog jezika u službenu upotrebu u ovom gradu bavili isključivo zakonom i ostvarivanjem manjinskih prava, i da su jednako u tome služili i Bunjevcima, i svima ostalima za koje su se, kao službenici grada, borili svakog dana.
„Ali to ne menja činjenicu da na jednoj ličnoj noti ovu nagradu osećam posebno blisko, u ime i svog dide Ivana, i pradide Antuna. Ovu nagradu posvećujem mojoj majci Nevenki Bašić Palković, koja je ovde prisutna. Ona je svojevremeno dobila nagradu ’Pro urbe’ od ovog grada, zbog svog rada na promovisanju svega bunjevačkog i na borbi za bunjevačku kulturu, i smatram da je upravo ona i doprinela da sam se i ja upoznao sa činjenicama, pa mogu da znam ko je bio Ambrozije Boza Šarčević. Posebno mi je drago što ova nagrada nosi njegovo ime, jer njegov rad u 19. veku, taj temelj koji je on postavio za bunjevački identitet i za bunjevačku kulturu, zaista je bio simboličan u smislu onoga što su Bunjevci prošli kroz istoriju. Zbog svega što je on činio, mi smo danas u mogućnosti da budemo ovde i da uživamo sve benefite slobode koja danas postoji i onoga što su radile prethodne generacije“, istakao je Stambolić.
Suzana Kujundžić Ostojić je izjavila da je „Gramatika bunjevačkog jezika“ prva kompletna gramatika ovog jezika koji je od prošle godine u ravnopravnoj službenoj upotrebi na teritoriji grada Subotice.
„Pouzdani istorijski podaci kažu da smo na ovim prostorima već 400 godina. Došli smo sa svojim jezikom i pismom koje smo promenili, došli smo sa običajima, održali smo se i očuvali veoma dugo. Koliko je to bilo jednostavno, nije tema ove promocije. Konačno, i taj bunjevački jezik koji su nam često branili, pa i ime, dočekao je da ima svoju gramatiku i da se ona zove 'Gramatika bunjevačkog jezika'. Već smo započeli rad na pravopisnim pravilima, a Pravopis možemo očekivati krajem godine“, kazala je, između ostalog, Suzana Kujundžić Ostojić.
