Po prijavi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Pokrajinska inspekcija za zaštitu životne sredine, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i policija izvršili su 6. jula 2020. uvid u dvorištu A. L. iz Subotice. Tom prilikom pronašli su ukupno osam jedinki strogo zaštićenih vrsta koje je ova osoba držala u zarobljeništvu: šest češljugara i dva čiška. Osim što su bile smeštene u vrlo malim kavezima, navodno više meseci, ove ptice su bile bez ornitološkog prstena koji bi bio zakonski dokaz da su izležene i othranjene u zaroboljeništvu. Po iskazu A. L., predmetne jedinke bile su mu “pokolonjene” na subotičkoj Golupčjoj pijaci proletos, i od tada ih je držao kod sebe.
Budući da je po Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno hvatati i u zatočeništvu držati strogo zaštićene vrste divljih životinja, gde spadaju i ove ptice, protiv A. L. biće podnete odgovarajuće prijave pravosuđu. Ptice su od ove osobe oduzete i smeštene na rehabilitaciju u prostranu volijeru Prihvatilišta za divlje životinje u Zoo vrtu na Paliću. Nakon veterinarske procene da su sposobne za samostalan život, biće puštene u prirodu.
“Hvatanje divljh strogo zaštićenih životinja u prirodi je odavno zabranjeno. Ako to ne zna onaj ko vam ih prodaje ili “poklanja”, molimo vas da odbijete takav poklon i takvu kupovinu, a da poklanjača ili trgovca prijavite policiji, inspekciji zaštite životne sredine ili zavodima za zaštitu prirode”, kaže Marko Tucakov, biolog u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode. On navodi da je, bez obzira na motiv, hvatanje i držanje divljih životinja u zarobljeništvu težak prekršaj, a može da ima i elemente krivičnog dela. “Koliko god su ptice lepe i lepo pevaju, daleko su lepše i milozvučnije u prirodi, i tu im je jedino i mesto”, kaže on. Tucakov precizira da je držanje strogo zaštićenih životinja u zaroboljeništvu dozvoljeno jedino ako vlasnik poseduje dokaze da su one u zarobljeništvu i izležene. Takve se životinje obeležavaju i evidentiraju a njihovi uzgajivači strogo kontrolišu. Tucakov dodaje da tokom hvatanja i držanja u malim kavezima najveći broj divljih životinja poreklom iz prirode ugine.
Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode
