„PAPUANSKI DNEVNIK“ TIBORA SEKELJA subota, 23. studenoga (novembra) 2019. godine, s početkom u 18 sati u Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata (Subotica, Laze Mamužića 22)
O knjizi će govoriti Đorđe Dragojlović, novinar, Juraj Bubalo, urednik knjige, te Željko Žarak, nakladnik (Libricom)
Nakon što je proputovao većinu zabačenih dijelova svijeta u vrijeme prije njihova doticaja s civilizacijom, istraživač Tibor Sekelj (1912. – 1988.), na kraju šestog desetljeća života, otišao je u posljednji djelić svijeta na kojem još nije bio – u Papuu Novu Gvineju. Ta donedavno još neistražena, misteriozna zemlja, sa svojih 750 domorodačkih jezika, početkom 1970-ih upravo je izlazila iz kamenog doba – u doba avijacije, računala, političke neovisnosti...
Sekeljevo znalačko upoznavanje s urođeničkim plemenima i mnogim značajnim ljudima i predjelima Papue na skliskim raskrižjima prošlosti i budućnosti, nosi prepoznatljiv pečat njegove svestrane osobnosti. Kao iskusan putnik, novinar, etnograf, muzeolog i esperantist, zainteresiran prije svega za razumijevanje među narodima, Sekelj u Papuanskom dnevniku, osim uzbudljive pustolovine, u kojoj je jedva izbjegao postati žrtvom kanibalizma, pruža obilje zanimljive dokumentarne građe koja ovaj daleki i malo poznat djelić svijeta s lakoćom približava čitatelju.
Tijekom sedamdeset šest godina života Tibor Sekelj živio je, proputovao ili boravio u preko devedeset zemalja svijeta; naučio je dvadeset i četiri jezika, od kojih je tečno govorio devet, održao 7500 predavanja i napisao preko dvadeset knjiga prevedenih na tridesetak jezika. Na prostorima bivše Jugoslavije bio je nesumnjivo najznačajniji etnolog-istraživač izvaneuropskih prostora. Hrvatsku i svjetsku kulturu obogatio je brojnim putopisima i knjigama za djecu od kojih su neke u Hrvatskoj prvi put prevedene na neki južnoslavenski jezik ili su izvorno tu i objavljene.
Sekeljeva etnografska građa iz Australije i Nove Gvineje, uz onu D. Lermana i braće Seljan, najveći je doprinos izvaneuropskoj zbirci zagrebačkog Etnografskog muzeja. Osim po nebrojenim predavanjima o ekspedicijama i intervjuima, kao putopisac, Tibor Sekelj je u široj javnosti bio poznat i po televizijskim putopisima koje je radio za Televiziju Zagreb. Sekeljevo ime ostalo je isto tako duboko i trajno vezano uz esperanto, za koji je na lokalnoj ali i na svjetskoj razini učinio mnogo.
Radujući se Vašem dolasku, srdačno Vas pozdravljam!
