U ime svih članova i simpatizera Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i u svoje osobno ime, kao jedini predstavnik hrvatske manjinske zajednice u srbijanskom parlamentu, pozdravljam sve pozitivne korake koje Republika Srbija čini u procesu europskih integracija. Ono što je na tome planu učinjeno u proteklih godinu dana prepoznato je u izvješću Europske komisije za 2016. o napretku Republike Srbije u europskim integracijama, u kome se ističe kako je najviše pomaka učinjeno u području uspostavljanja učinkovitoga tržišnog gospodarstva i reformiranju javne i državne uprave.
DSHV i ovoga puta ističe kako je proces europskih integracija veoma složen proces, koji zahtijeva reformu čitavoga društvenog i političkog sistema s temeljnim ciljem da se osigura dobrobit za sve građane. Članstvo u Europskoj uniji mora i nadalje biti temeljni politički cilj glede kojega srbijansko društvo treba graditi svoju budućnost. Hrvati u Republici Srbiji podsjećaju kako je ujedinjenje Europe iznimno vrijedan civilizacijski projekt – manjinska prava od 1993. i ustanovljavanje Kopenhaških kriterija imaju važno mjesto na političkoj agendi Europske unije.
Pohvalno se odnoseći spram dijela izvješća Europske komisije o napretku Republike Srbije za 2016. godinu u pojedinim područjima društvenog života, DSHV ovim putem ukazuje i na postojanje opravdanih primjedaba iznesenih od strane Europske komisije. Za Hrvate u Srbiji su posebice važni dijelovi izvješća koji se odnose na ljudska i manjinska prava, te na regionalnu suradnju i odnose Republike Srbije i Republike Hrvatske.
U svezi manjinskih prava ističemo kako se u izvješću naglašava neophodnost integriranja nacionalnih manjina u društveni i politički život Srbije, što je zahtjev koji DSHV kontinuirano ističe. Za Hrvate u Republici Srbiji je tim prije ovo značajno, jer smo još uvijek zajednica koja je u društvu stigmatizirana i spram kojih i dalje postoje snažne negativne predodžbe i politike. S druge strane, ne treba zaboraviti kao su Hrvati u Srbiji zajednica čija je matična domovina članica Europske unije, te da suradnja i aktivni dijalog državnih institucija s našim manjinskim institucijama i organizacijama glede integracije Hrvata u srbijansko društvo može biti od ključne pomoći Srbiji na njezinom putu ka EU.
Kada je riječ o bilateralnoj suradnji, također očitujemo stanovitu zabrinutost, jer se u izvješću o napretku Srbije spominje kako pojedini međudržavni sporazumi i dalje čekaju da budu implementirani. Za Hrvate u Srbiji to je posebice zabrinjavajuće jer se više od desetljeća ne implementira sporazum o uzajamnoj zaštiti manjina s Republikom Hrvatskom, čija se jedna od ključnih odredaba odnosi i na osiguravanje političke zastupljenosti Hrvata u Republici Srbiji u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini te u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj i republičkoj razini, kao i njihovo sudjelovanje u procesima donošenja odluka. U tom smislu, DSHV izražava nadu da će se odnosi između dviju zemalja kretati pozitivnim putem te da će vlasti u Srbiji implementirati navedene preuzete obveze.
Ohrabrujuće djeluje što i samo izvješće Europske komisije, kada je riječ o suradnji dviju zemalja, izravno spominje Deklaraciju koju su u lipnju 2016. u Subotici, nakon susreta s predstavnicima ovdašnje hrvatske zajednice u Tavankutu, potpisali premijer Republike Srbije Aleksandar Vučić i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović. Naime, Deklaracija je u izvješću navedena kao pozitivan korak u unapređivanju ne samo u odnosima između dviju država, već i kada je riječ o položaju hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji.
Proces europskih integracija ostaje i nadalje veliki izazov za Republiku Srbiju, važna stavka u njezinoj međunarodnoj političkoj agendi, u čemu DSHV želi dati svoj konstruktivni doprinos, što je, uostalom, svojim politikama i do sada činio.
Tomislav Žigmanov, predsjednik