Ur.broj: 82/24-11-04
Subotica, 25. studeni 2010.
VIJESTI DZH
U organizaciji Pokrajinskog sekretaruijata za lokalnu samoupravu i međuopćinsku suradnju, Centra za slobodne izbore i demokratiju (Cesid) i Transparentnost Srbija, uz podršku Agencije za borbu protiv korupcije, organizirali su okrugli sto povodom pripreme Radne verzije novog Zakona o financiranju političkih aktivnosti.
Okrugli sto: Diskusija o radnoj verziji Zakona o financiranju političkih aktivnosti održan je u srijedu, 24 studenog, 2010. godine, sa početkom u 11,00 sati, u Velikoj sali Skupštine AP Vojvodine.
Budući da je Radna grupa zadužena za izradu Zakona o financiranju političkih aktivnosti pripremila Radnu verziju tog dokumenta, ovaj skup je bila prigoda da o novim rješenjima svoje mišljenje daju predstavnici političkih partija, Izvršnog vijeća APV i nevladinog sektora. Ovo je, također, bila prigoda da se i predstavnici najrelevantnijih medija upoznaju sa najnovijom Radnom verzijom zakona, kao i sa stavovima koje u ovom tekstu imaju učesnici u debati
Imajući u vidu brojne probleme koji su pratili prethodni Zakon o financiranju političkih stranaka iz 2003. godine (u prikupljanju sredstava za financiranje političkih stranaka, podnošenju izvješća o financiranju političkih stranaka, kontroli u financiranja političkih stranaka i sankcioniranja kršenja Zakona), donošenje novog zakona koji bi uuredio materiju vezanu za financiranje stranaka i jačanje institucija koje se bave njegovom primjenom su koraci koji su neophodni za prevazilaženje navedenih problema.
Glavni organizator okruglog stola je Sekretarijat za lokalnu samoupravu i međuopćinsku suradnju AP Vojvodine, u suradnji sa Cesid-om i Transparentnost Srbija. Ovaj okrugli sto realiziran je u okviru programa Inicijativa zagovaranja građanskog društva u Srbiji, koji financira USAID, a kojim rukovodi Institut za održive zajednice (ISC).
Moderator Okruglog stola Miodrag Jovović, zamjenik sekretara pozvao je Tomislava Stantića-Pokrajinskog sekratara za lokalnu samoupravu u svojstvu domaćina organiziranog skupa. Otvorenje okruglog stola i uvodnu riječ izložio je u svom kratkom obraćanju, pozdravljajući sve nazočne i poželivši im ugodan rad. Smatram da odluka o usvajanju i potrebi donošenja novog Zakona o financiranju političkih aktualnosti predstavlja kvalitetu u odnosu na dosadašnji zakon. Istaknuvši značaj i važnosti u njegovoj potpunoj primjeni u cilju primjene pozitivnih prijedloga za doprinos u izgradnji demokratizacije društva.
Zatim su organizatori izložili i upoznali nazočne o radnoj verziji sljedećim redosljedom. Docent Fakulteta političkih znanosti u Beogradu i član Odbora Agencije za borbu protiv korupcije, Zoran Stojiljković. Predstavio je značaj usvajanja Radne verzije zakona o financiranju političkihn aktivnosti. Programski direktor CeSID-a, mr Đorđe Vuković, ukazao je, Što je novo što nam donosi praktična primjena Zakona o financiranju političkih aktivnosti. Poslednji izlagač, Programski direktor Transparentnost Srbija, Nemanja Nenadić govorio je o, Antikoruptivnim efektima rešenja iz Radne verzije Zakona o financiranju političkih aktivnosti.
Nakon navedenih izlaganja, moderator Miodrag Jovović otvorio je diskusiju:
Prvi diskutant bio je predsjednik Slovačke stranke, Paul Jan. Upozorio je organizatore da se strankama sa nacionalnim predznakom kojih u Srbiji ima oko 800 000 treba omogućiti financiranje i ako se ne pređe predviđeni cenzus. S obzirom da su nacionalne stranke prepuštene sebi i nemaju izvore financiranja. Također je rekao da se za cenzus od 0,3 % za nacionalne stranke za dodjelu financijskih sredstava nakon izbora.
Drugi diskutant, predsjednik Demokratske zajednice Hrvata, Đorđe Čović pozdravio je domaćina i organizatore skupa u Velikoj sali Skupštine AP Vojvodine. Smatram, da je današnji skup dobra prigoda da se ukaže na pozitivne i negativne primjere oko pomenute problematike te da ona u cjelini predstavlja dobru osnovu i inicijativu kako bi Srbija konačno krenula sa mrtve točke. Iz dosadašnjeg iskustva u radu stranaka na političkoj sceni svjedoci smo da su glavni problemi u većinskim i vladajućim strankama, te ukazujem da se o ovome povede više računa u finalnom radu verzije na dokumentu. Zahvaljujem se organizatorima na organiziranju ovoga skupa uz zamjerku da nije bilo organiziran dovoljno dobro i transparentno. Iz razloga što mnogi nisu bili ni obavešteni,a materijal učesnika koji su dobili pozive nije imao Radnu verziju zakona te smo bili uskraćeni da kvalitetnije učestvujemo u raspravi. Također, ono što nije bilo dobro u organiziranju je i kasno dostavljanje materijala, samo dan uoči održavanja skupa. Smatram, da radna verzija ne bi smjela da postavlja nove prepreke za predstavnike nacionalnih i manjih stranaka, jer su one i dosada radile sukladno važećim propisima, uglavnom bez sredstava, naprotiv red se mora zavesti u strankama koje su i dosad primale i primaju velika financijska sredstva iz javnih izvora i prihoda kao što su velike i vladajuće stranke.
Zamjerke i konkretni prijedlozi Demokratske zajednice Hrvata odnosi se na na članak 2., članak 13., i članak 22..
U članku 2. pasos 5 "izborno jemstvo" je garantija političkog subjekta koji učestvuje na izborima da će vratiti iznos sredstava dobijenih iz javnih izvora za financiranjeizbornih kampanja ukoliko se ne osvoji 1% važećih glasova, odnosno u slučaju političkog subjekta koji predstavlja i zastupa interese nacionalnih manjina ako ne osvoji o,3% važećih glasova.
Demokratska zajednica Hrvata predlaže da se uzme u obzir važeći Zakon o preregistriranju stranaka i da se taj već utvrđeni srazmjer uvrsti i u nacrtu Radne verzije zakona u omjeru 1 prema 10, prema tome, prijedlog Demokratske zajednice Hrvata je da se u odnosu kada je slučaja političkog subjekta koji predstavlja i zastupa interese nacionalnih manjina ako ne osvoji 0,1% važećih glasova.
U članku 13. Dio koji se odnosi na Sredstva iz javnih izvora koja se obezbeđuju za financiranje redovitog rada političkih subjekata čiji su kandidati izabrani. Smatramo, da je potrebno omogućiti i strankama koje su izvršile proteklu preregistraciju, osigurati nesmetan rad imajući u vidu da je Zakonom o političkim strankama već predviđeno da svi oni koji ne osvoje poslaničke mandate na republičkoj i pokrajinskoj razini predviđene su mjere i sankcije te moraju ponovno izvršiti preregistraciju stranke. Nije u interesu nacionalnih i malih stranaka da budu samo statisti u periodu od osam godina. Demokratizacija društva, iskrenost Srbije u predpristupnim pregovorima kao i nastojanja Europske komisije je upravo suprotan u ovom slučaju predložene Radne verzije zakona kojim one žele da na sljedećim izborima učestvuje što više zakonski registriranih stranaka kojima je potrebno osigurati sredstva iz javnih izvora.
Dakle, Demokratska zajednica Hrvata predlaže da se svim registriranim strankama osiguraju financijska sredstva iz javnih sredstava na republičkoj, pokrajinskoj i razini lokalne samouprave po predviđenim principima i propisima Radne verzije zakona.
U članku 22. Politički subjekt, prilikom podnošenja kandidature, ukoliko namjerava da koristi sredstva iz javnih izvora za financiranje izborne kampanje, dužan je da položi izborno jemstvo u visini sredstva iz člana 18. stavka 2. ovog zakona.
Članak 22. nije dobar i smatramo ako bi se on primjenio veliki broj malih i nacionalnih stranaka već u samom startu izborne kampanje, bili bi onemogućeni da učestvuju na raspisanim izborima koji bi se raspisali pod takvim uvjetima, pošto se zna da se nalaze u neravnopravnom položaju te je pred njih postavljena nepremostiva financijska prepreka.
Demokratska zajednica Hrvata predlaže da se ovaj cijeli članak 22. izbriše.
Sljedeći diskutant, bio je predsjednik Demokratske partije Makedonaca, Dragan Veljkovski, koji je ukazao na problematiku u financiranju stranke i nemogućnost izlaska na izbore zbog ogromnih troškova i razštrkanosti Makedonske nacionalne zajednice, koja nije koncentrirana na jednom mjestu, kao što je to slučaj sa većim manjinskim zajednicama i strankama. Naglasio je da financijski uvjeti predstavljaju nepremostivu prepreku i da u takvim okolnostima nemaju nikakvih izgleda da pređu izborni cenzus. Također, upozorio je da je stranka prilikom protekle preregistracije totalno iscrpila svoje resurse i da je većinu poslova rađeno na dragovoljnoj osnovi.
U diskusiji su sa svojim prijedlozima glede radne verzije još učestvovali i predstavnici G-17 +, PUPS-a, i Reformisti Vojvodine, te još nekoliko učesnika.
Demokratska zajednica Hrvata
