U prostorijama HNV-a, Hrvatsko akademsko društvo i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata održali su okrugli stol s temom "HRVATI U VOJVODINI DESET GODINA NAKON SLOMA REŽIMA SLOBODANA MILOŠEVIĆA"
Uvodno izlaganje je održao Tomislav Žigmanov, autor knjige "Hrvati u Vojvodini danas : traganje za identitetom", a moderator je bo Dujo Runje. Prisutni su bili predstavnici konzulata R.Hrvatske, i istaknute ličnosti iz hrvatske zajednice. Takođe prisutan je bio Kalman Kuntić jedan od ređih učesnika oktobarskih dešavanja u Subotici.
***
Okrugli stol »Hrvati u Vojvodini deset godina nakon sloma režima Slobodana Miloševića«
Značajni institucionalni pomaci, razina ostvarivanja prava još uvijek nedovoljna
Hrvatska zajednica u Srbiji imala je značajne koristi od petolistopadskih promjena, kojima je dala svoj skroman doprinos, no to je još uvijek daleko od željene razine u ostvarivanju njezinih prava, ocijenjeno je, mešu ostalim, na okruglom stolu »Hrvati u Vojvodini deset godina nakon sloma režima Slobodana Miloševića« održanom u utorak, 5. listopada, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u organizaciji Hrvatskog akademskog društva i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Uvodničar Tomislav Žigmanov je istaknuo kako u cilju unapređenja položaja hrvatska zajednica treba raditi na razvitku svojih institucija, povećanju obujma i kvalitete ostvarivanja manjinskih prava, osnaživanju edukacije u svim segmentima - od političkog, informativnog do kulturnog, kao i otvaranju komunikacije s pripadnicima hrvatske zajednice.
Dujo Runje iz Hrvatskog akademskog društva je ocijenio kako su očekivanja od demokratskih promjena bila veća. »Naša su nadanja bila veća od onoga što je bilo učinjeno, moguće je da je atentat na premijera Zorana Đinđića spriječio da se razvije klica koja je bila sasvim sigurno dana. Svakako treba biti jasniji u definiranju interesa i efikasniji kako bi 5. listopada postao 6. listopada«, kazao je Runje.
Pomoćnik u Pokrajinskom tajništvu za informacije Kalman Kuntić je ocijenio kako su se nakon 5. listopada dogodili značajni pomaci na planu ostvarivanja kolektivnih prava Hrvata. »Od toga da su Hrvati 2000. godine bili samo dio statistike u popisu, do toga da smo sada priznata manjina te da imamo nacionalno vijeće, zajednica je dobila profesionalne institucije u informiranju i kulturi. Glede individualnih prava, osjećamo se daleko sigurnije i straha za fizički opstanak više nema, ali postoji strah da ćemo živjeti u društvu koje je notorno siromašno, što bi se moglo odraziti i na smanjivanje kolektivnih prava. Ne iz razloga što će to netko htjeti provoditi kao ideologiju, već kao način smanjivanja, odnosno racionalizacije troškova, jer je manjinska politika skupa.«
Zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu, propise i nacionalne zajednice Mato Groznica je istaknuo kako su događaji iz 90-ih godina prošloga stoljeća za posljedicu imali autogetoizaciju Hrvata u Srijemu, te da im je u nadvladavanju toga problema potrebna jača institucionalna potpora. »Buduće djelovanje hrvatskih institucija u Vojvodini treba se više osjetiti izvan Subotice. Jer ne možemo iste modele u ostvarivanju prava primjenjivati u Srijemu kao u Subotici. Treba više raditi na integraciji zajednice, napraviti strategiju koja bi bila primjenjiva na određenom lokalnom podneblju«, upozorio je Mato Groznica naglasivši, kako je nužno raditi i na stvaranju intelektualne elite, jer je to, kako je dodao, jedini način da institucije zajednice budu učinkovite u očuvanju identiteta.
Info: Hrvatska riječ