Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je prva profesionalna ustanova u području kulture, koja ima za cilj rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata. Temeljna programska misija Zavoda, određena osnivačkim aktom, sadržana je i u radu na znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u područjima kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata. Jedna od važnih pretpostavki za ostvarivanje na taj način definirane misije, napose iz rakursa istraživanja koji referiraju na povijest Hrvata na ovim prostorima, jesu i istraživanja koja su povezana uz djelovanjem Katoličke crkve, napose franjevačkog reda, što je izučavao mr. sc. Dominik Deman tijekom rada na magistarskoj tezi.
Predavanje čini izvadak iz magistarske teze pod nazivom "Jakov Markijski" koju je Dominik Deman 15. siječnja 2010. godine obranio na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Na osnovu historijske literature i povijesnih vrela izlaganje će pratiti djelatnost Jakova Markijskog, glasovitog franjevačkog propovjednika, misionara, inkvizitora iz strožeg ogranka reda - opservantskog u XV. stoljeću na prostorima Ugarskog kraljevstva. Točnije, obuhvaća Jakovljevo pojavljivanje na ovim prostorima u razdoblju od 1432. do 1439., kao i 1457.-58. godine, i djelovanja koje je obuhvaćalo propovijedanje puku, borbu protiv krivovjerja, napose hustizma u područjima južne Ugarske, sakupljanje dokaza za Kapistranovu kanonizaciju, te diplomatsku misiju na ugarskom dvoru u vrijeme ugarskih kraljeva Sigismunda, Alberta i Ladislava V.
Dominik Deman rođen je 1977. u Novom Sadu, gdje je završio osnovnu i srednju ekonomsku školu. Diplomirao je na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 2003. godine, te na Teološko-katehetskom institutu u Subotici 2004. Živi u Subotici gdje predaje povijest u srednjoj školi. Magistrirao je 2010. godine na Odsjeku za povijest, smjer Opća povijest srednjeg vijeka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Uže područje njegova zanimanja usmjereno je na povijest srednjeg vijeka, povijest katoličke crkve i kršćanstva uopće. Objavio je više radova o značajnim Hrvatima (Josip Jelačić, Ilija Okrugić, Franjo Štefanović) i događajima iz povijesti Petrovaradina i Srijema, srednjovjekovnoj teologiji i dr., a tema magistarske teze je pozno-srednjovjekovna povijest franjevačkog reda i franjevac Jakov Markijski. Suradnik je Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca.