Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je prva profesionalna ustanova u području kulture, koja ima za cilj rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata. Temeljna programska misija Zavoda, određena osnivačkim aktom, sadržana je i u radu na znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u područjima kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata. Jedna od važnih pretpostavki za ostvarivanje na taj način definirane misije, napose iz rakursa znanstvenih istraživanja kulturnog nasljeđa, jest i sustavni, planski i organiziran pristup književnoj baštini i aktualnoj književnoj produkciji Hrvata u Vojvodini.
U navedenome području u nas postoje još uvijek skromni prinosi. Osim, mahom esejistički intoniranih uradaka (Kikić, Merković, Gabrić, Sekelj, Miković) i gdjekojeg znanstveno utemeljenog (Sekulić, Melvinger), još uvijek izostaju svestraniji književno-teorijski i književno-povijesni zahvati u književnost Hrvata u Vojvodini razumljenu kao cjelovit i relativno samostalni kulturni fenomen. Dokaz tomu je izostanak ne samo kritičke i sveobuhvatne povijesti književnosti već i manjak drugih sastavnica književnosti kao sustava - od bibliografije, preko vrednovanja do kanonizacije. Kakva su glede toga iskustva drugih hrvatskih regionalnih književnosti? Mogu li ona biti korisna za osmišljavanje i ustrojavanje sustavnog književno-znanstvenog pristupa hrvatskoj književnosti u Vojvodini? Koji se metodološki okviri koriste u pristupu regionalnoj književnosti? Što o tome kazuju književnopovijesne i književno-teorijske znanosti? Kakav je odnos regionalnih književnosti i nacionalne književnosti?... Odgovore na ova i slična pitanja pokušat će dati prof. dr. Helena Sablić Tomić iz Osijeka.
Helena Sablić Tomić rođena je 1968. u Osijeku, gdje je pohađala osnovnu i srednju školu te diplomirala na Pedagoškom fakultetu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je 1997. magistrirala s temom "Kratka priča devedesetih - biblioteka i autori časopisa Quorum", a 2001. je obranila doktorsku disertaciju naslovljenu "Modeli hrvatske suvremene autobiografske proze". Na Filozofskom fakultetu u Osijeku predaje u statusu izvanrednog profesora kolegije iz područja nove i suvremene hrvatske književnosti. Dekanica je od 2006. Umjetničke akademije u Osijeku. Od 2008. vodi znanstveno istraživački projekt "Kultura i identitet u slavonskom književnom dokumentarizmu". Voditeljica je smjera Medijska kultura na interdisciplinarnom studiju Kulturologije pri Sveučilištu Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Priredila je desetak knjiga, a autorica je sedam knjiga, među kojima je i Slavonski tekst hrvatske književnosti, koju potpisuje s Goranom Remom.
