INICIJATIVA DEMOKRATSKE ZAJEDNICE HRVATA
Putem dopisa predsjedniku Skupštine Autonomne pokrajina Vojvodine, Bojanu Kostrešu u formi prijedloga za izmjenu dijela Odluke o izboru poslanika u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine.
S obzirom da je država po ustavu dužna da štiti prava nacionalnih manjina, kao i da pruži posebnu zaštitu radi ostvarivanja potpune ravnopravnosti i očuvanja identiteta manjina.
Kao što znamo, odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumače se u korist unapređenja vrednosti i demokracije društva suglasno važećim međunarodnim standardima ljudskih i manjinskih prava i sloboda.
Također je važno da se dostignuta razina ljudskih i manjinskih prava ne mogu smanjivati.
Ne smatraju se diskriminacijom posebni propisi i privremene mjere koje država može uvesti u gospodarskom, socijalnom, kulturnom, političkom životu.
Radi postizanja pune ravnopravnosti između pripadnika nacionalnih manjina, etnickih zajednica i građana koji pripadaju većini, ako su usmjerena na uklanjanje izrazito nepovoljnih uvjeta života koji ih posebno pogađaju.
Činjenica da prema Ustavu pripadnici nacionalnih manjina imaju, pod istim uvjetima kao ostali građani prava da učestvuju u upravljanju javnim poslovima i da stupaju na javne funkcije.
Ako je Ustavom obezbijeđena ravnopravnost i zastupljenost polova i predstavnika nacionalnih manjina sukladno sa zakonom, ne vidimo razloge zašto to ne bi bio slučaj sa Autonomnom pokrajinom Vojvodinom.
Autonomna pokrajina Vojvodina je dužna da se stara o ostvarivanju ljudskih i manjinskih prava sukladno sa zakonom.
Pošto zakoni i drugi opći akti u Republici Srbiji ne smiju biti u suprotnosti sa potvrđenim međunarodnim ugovorom i općeprihvaćenim pravilima međunarodnih prava.
Temeljem Ustava pokrajinski propisi mogu se ustanoviti dodatna prava pripadnika nacionalnih manjina.
Kako je na republičkoj razini ( Izborna komisija ) broj potpisa za podržavanje liste smanjen sa 10 000 na 3 000 tisuće za pripadnike nacionalnih manjina i koalicija nacionalnih manjina.
Logično bi bilo da se ovakva praksa primjeni i na pokrajinskoj razini glede broja potpisa za podržavanje liste za predstavnike nacionalnih manjina, smanji sa 3000 na 1000 potpisa.
Trenutno, predstavnici nacionalnih manjina su u neravnopravnom položaju pošto u raspodeli mandata moraju da sakupe dvostruko više glasova birača da bi osvojili 1 poslaničko mjesto u pokrajinskoj Skupstini.
Na ovaj način omogućeno je da samo pripadnici većih nacionalnih manjina uspijevaju da sakupe dovoljan broj birača.
Realno gledajući i pored formalne mogućnosti koja je data predstavnicima nacionalnih manjina ovakvim načinom raspodjele poslaničkih mandata ona ostaju nedostižna za većinu predstavnika nacionalnih zajednica.
Prethodno navedene cinjenice govore u prilog tome, da je potrebno promjeniti dio Odluke o izboru poslanika AP Vojvodine u djelu koji nije suglasan sa Ustavom R.Srbije glede afirmirajucih propisima u korist nacionalnih i etnickih zajednica. Što je dužnost i obveza nadležnih institucija i državnih tijela, kako u AP Vojvodini tako i u R. Srbiji.
SPORAZUM O READ MISIJI
Pravni osnov obvezivanja Republike Srbije preuzetim obvezama od Srbije i Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije za prijem i prihvat povratnika. – Odnosno readmisija, predstavlja bilateralni sporazum o readmisiji koje je posljednjih godina SRJ, SCG i Republika Srbija zaključila s nekoliko susjednih država i većim brojem država članica Europske unije.
Sprovođenjem sporazuma o readmisiji obuhvaća prihvaćanje velikog broja osoba državljana Srbije i Crne Gore.
Prema procjenama Savjeta Europe, iz zemalja Europske unije, i to najviše iz Njemačke, biće vraćeno između 50 000 do 100 000 tisuća ljudi, među kojima je najveći broj Roma.
Demokratska zajednica Hrvata uz uvažavanje činjenica, traži od nadležnih tijela da se etniučka struktura ne smije mijenjati.
S obzirom da je Autonomna pokrajina Vojvodina već pretrpjela jedan val naseljavanja u kojem su neka područja Vojvodine promijenila svoju strukturu stanovništva i preko 50%. Novi val bi samo još više pogoršao situaciju.
Kako ne bi došli u situaciju da se trenutno izmjenjena struktura stanovništva ne bi pogoršala još više, ovom problemu treba prići sa velikom ozbiljnošću.
Demokratska zajednica Hrvata predlaže da osobe koje se vraćaju po osnovu readmisije vraćaju u mjesta iz kojih su i otišli, a nikako da se nastanjuju na novim lokacijama.
Na ovaj način izbjegle bi se mnoge neželjene i nepotrebne situacije.
ODRŽAN GLAVNI ODBOR DEMOKRATSKE ZAJEDNICE HRVATA
u subotu 27.10.2007. godine
Na svojoj Konstituirajućoj sjednici Glavnog odbora Demokratske zajednice Hrvata izabran je predsjednik Glavnog odbora i zamjenik.
U cilju što efikasnijeg i svrsishodnijeg rada Demokratske zajednica Hrvata, oformljeno je nekoliko važnih Komisija za obrazovanje, kulturu, gospodarstvo i projekte.
Također je najavljeno realizovanje nekoliko značajnih projekata za Hrvatsku zajednicu.
Na predposlednjoj tocki Glavnog odbora, izaboran je Izborni stožer za predstojeće izbore.
info: DZH (06.11.2007.)
